Zgrada CIM-a u Rovinju

Centar za istraživanje mora

Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu interdisciplinarni je istraživački centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja.

Predstojnik

Prof.dr.sc. Renato Batel

+385 52 804 701
Fax: +385 52 804 780

Tajništvo

Alemka Hrelja
Tel: +385 52 804 700
Fax:+385 52 804 780
Email: hrelja@irb.hr

Akvarij

Darko Ferenčević, dipl.ing.biol.
Tel: +385 52 804 712, 804 724
Fax:+385 52 804 780
Email: ferencevic@cim.irb.hr

left right

Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu interdisciplinarni je istraživački centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja koja uključuju slijedeća područja:

  • Procese i dinamiku u i među trofičkim razinama (primarna i sekundarna proizvodnja, ciklus osnovnih i biogenih elemeneta)
  • Ispitivanje dinamike vodenih masa
  • Floru, faunu i životne zajednice (taksonomija, ekologija i zajednice organizama u prirodnoj i zagađenoj sredini)
  • Ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama i učinci zagađenja
  • Praćenje zagađenja i kvalitete mora
  • Ispitivanje eutrofikacije

U proučavanju procesa i mehanizama biomneralizacije morskih organizama zbog složenog međudjelovanja okoliš – organizam (morska voda, sediment - meko tkivo, biominerali) koristi se interdisciplinaran pristup i kombinacija bioloških i instrumentalnih metoda.

više »

Problematika rada Laboratorija za ekologiju i sistematiku bentosa (LESB) obuhvaća temeljna i primjenjena istraživanja s područja biologije i ekologije mora.

više »

Misija laboratorija je  upoznavanje proteotoksičnih, citotoksičnih i genotoksičnih mehanizama djelovanja stranih tvari (genotoksičnih i/ili toksičnih) na staničnoj i molekularnoj razini.

više »

U središtu zanimanja su biotski i abiotski čimbenici koji uzrokuju i održavaju mikrobnu raznolikost, te učešće raznolikosti u funkcioniranju ekosistema.

više »

Misija Laboratorija je istraživanje učinka prirodnih procesa i antropogenog zagađenja na odabrane morske organizme.

više »

Mehanizmi dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana, koji se odražavaju na njegovo trofičko stanje.

više »

Milan Antić

+385 52 804 731

Renato Batel
Prof.dr.sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 701

Nevenka Bihari
dr. sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 715

Maria Blažina
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 767

Vesna Čačić

+385 52 804 775

Ema Damijanić

+385 52 804 775

Massimo Devescovi
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 733

Tamara Đakovac
dr.sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 747

Maja Fafanđel
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 718

Bojan Hamer
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 718

Alemka Hrelja

+385 52 804 700

Ingrid Ivančić
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 743

Ljiljana Iveša
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 728

Željko Jakšić
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 717

Džemila Jošić

+385 52 804 712

Romina Kraus
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 746

Daniel Mark Lyons
dr. sc.

Viši znanstveni suradnik
+385 52 804 725

Daniela Marić Pfannkuchen
dr. sc.

Viši znanstveni asistent
+385 52 804 760

Mirjana Najdek Dragić
dr.sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 727

Vedrana Nerlović
dr.sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 722

Lorena Perić
dr. sc.

Znanstveni suradnik
+385 52 804 736

Nastenjka Supić
dr

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 739

Ana Travizi
dr.sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 769
Bioraznolikost bentoskih zajednica u Jadranu:prirodni i antropogeni utjecaji

Bioraznolikost bentoskih zajednica u Jadranu:prirodni i antropogeni utjecaji

Glavni istraživač: Ana Travizi

Jedan od prioritetnih zadataka na svim razinama, od lokalne i nacionalne preko regionalne do globalne je istraživanje bioraznolikosti bentoskih zajednica kao najboljeg pokazatelja stanja očuvanosti okoliša i najpouzdanijeg indikatora negativnih promjena uzrokovanih prirodnim i antropogenim čimbenicima.

više »
Logo NZZ

Bioraznolikost i biotehnološka primjena bakterija Jadranskog mora

Glavni istraživač: Sandi Orlić

More predstavlja vrlo složen ekosustav u kojem mikroorganizmi igraju važnu ulogu u biogeokemijskim procesima i u kruženju tvari.

više »
Ekotoksični  učinci onečišćenja na morske organizme

Ekotoksični učinci onečišćenja na morske organizme

Glavni istraživač: Nevenka Bihari

Antropogeno onečišćenje karakterizirano je raspršenim unošenjem onečišćivača u sve dijelove biosfere pa tako nema ekosustava bez tragova ljudske aktivnosti jer su i nenaseljeni dijelovi pod utjecajem onečišćivača donosenih zračnim i morskim strujama.

više »
Funkcionalna analiza i molekularna karakterizacija vinskih kvasaca

Funkcionalna analiza i molekularna karakterizacija vinskih kvasaca

Glavni istraživač: Sandi Orlić

Biotehnološki proces proizvodnje vina osniva se na tradicionalnoj tehnologiji alkoholne fermentacije u kojoj glavnu ulogu imaju različite vrste kvasaca. Primjenom modernih molekularnih tehnika, koje uključuju analizu na nivou genoma, transkriptoma i proteoma moguće je utvrditi njihovu filogenetsku povezanost i fiziološku aktivnost.

više »
WICOS

Implementation of the Water Quality Monitoring in Western Istrian Coastal Sea (Northern Adriatic) WICOS

Glavni istraživač: Tamara Đakovac

WICOS (Implementation of the water quality monitoring in the Western Istrian COastal Sea) je projekt iz “Jadranskog programa za susjedstvo”

više »
Mehanizam dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana

Mehanizam dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana

Glavni istraživač: Robert Precali

U okviru projekta s jedne će se strane analizirati postojeći nizovi podataka koji karakteriziraju morski biotop i planktonske zajednice, a s druge, nastaviti sa sakupljanjem i obradom podataka značajnih za pojedine procese, koji se posebno smatraju važnima za objašnjenje uzroka nekih neuobičajenih pojava u Jadranskom moru.

više »
Molekularna i fiziološka raznolikost bakterijskih zajednica trofičkih gradijenata Jadranskog mora

Molekularna i fiziološka raznolikost bakterijskih zajednica trofičkih gradijenata Jadranskog mora

Glavni istraživač: Mirjana Najdek Dragić

U morskom ekosustavu žive predstavnici svih skupina mikroorganizama, uključujući viruse, autotrofne i heterotrofne prokariote (bakterije i cijanobakterije), te autotrofne i heterotrofne eukariote (alge, fagotrofne protiste, filamentozne gljive i kvasce). Bakterije predstavljaju uz viruse najbrojniju i najznačajniju mikrobnu grupu.

više »
Otkrivanje sastava i raznolikosti pikofitoplanktona u obalnim vodama sjevernog Jadrana

Otkrivanje sastava i raznolikosti pikofitoplanktona u obalnim vodama sjevernog Jadrana

Glavni istraživač: Tina Šilović

O pikofitoplanktonu u Jadranskom moru se zna jako malo, tako da je razvoj novih metoda za procjenu i praćenje njihove ekologije i raznolikosti ključno za razumijevanje njihovog potencijala i doprinosa u dinamici hranidbenog lanca kao i biokemijskih ciklusa u morskom sustavu.

više »
Procesi biomineralizacije morskih organizama

Procesi biomineralizacije morskih organizama

Glavni istraživač: Davorin Medaković

Biomineralizacija je složen skup biokemijskih i fizioloških procesa tijekom kojih živi organizmi stvaraju čvrste strukture-biominerale. U morskim organizmima procesi biomineralizacije započinju u ranim embrionalnim razvojnim stadijima, odvijaju se tijekom čitavog životnog ciklusa, a očituju se u kalcifikaciji, dekalcifikaciji i polimorfnim promjenama minerala u tkivima, ljušturama ili skeletima.

više »
Procesi biomineralizacije tijekom embrialnog razvoja morskih organizama: puževi, školjkaši i ježinci

Procesi biomineralizacije tijekom embrialnog razvoja morskih organizama: puževi, školjkaši i ježinci

Glavni istraživač: Daniel Mark Lyons

Ovaj projekt, koji je usmjeren k izučavanju i usporedbi biološkog i anorganskog aspekta biomineralizacije tijekom embrionalnog razvoja školjkaša, glavonošaca i morskih ježinaca, karakterizacije tih naprednih materijala i istraživanje proteoma, predstavlja osnovu daljnjeg unaprijeđenja i razvoja fundamentalnih i sveobuhvatnih modela biomineralizacije.

više »
Raznolikost i funkcioniranje pikoplanktona duž trofičkih gradijenata sjevernog Jadrana (PICOADRIF)

Raznolikost i funkcioniranje pikoplanktona duž trofičkih gradijenata sjevernog Jadrana (PICOADRIF)

Glavni istraživač: Maria Blažina

Očuvanje i upravljanje visokokvalitetnog vodnog dobra i biološke raznolikosti područja pod izravnim utjecajem turizma, ribarstva i marikulture, glavna su sredstva socio-ekonomskog razvoja Hrvatskog priobalnog gospodarstva.

više »
Razvoj nanotehnoloških senzora bioloških makromolekula

Razvoj nanotehnoloških senzora bioloških makromolekula

Glavni istraživač: Daniel Mark Lyons

Školjkaši predstavljaju značajan dio hrvatske i svjetske ribarnice, međutim njihova osjetljivost na kontaminacije toksinima raznih algi rezultira povremenim trovanjem hranom kod ljudi. Upravo iz tog razloga njihova je komercijalna vrijednost u stalnom riziku.

više »
Image source: http://www.smartnano.org/

Sensitive MeAsuRmenT, detection and identification of engineered NANO particles in complex matrices

Glavni istraživač: Daniel Mark Lyons

Nanotehnologija ima velik utjecaj na mnoge industrijske grane, a primjena nanočestica bilježi u trajni porast u različitim poljima, od industrije boja i automobilske industrije do primjene u predmetima opće uporabe, kao što su to kreme za sunčanje i osvježivaći zraka, te biologije i medicine.

više »
Struktura i fiziologija mikrobnih zajednica frontalnih zona sjevernog Jadrana

Struktura i fiziologija mikrobnih zajednica frontalnih zona sjevernog Jadrana

Glavni istraživač: Mirjana Najdek Dragić

U zadnjem desetljeću prošlog stoljeća zabilježena je povećana učestalost masovnih pojava sluzavih nakupina („cvjetanje mora“) u sjevernom Jadranu. Ta je pojava vezana uz ciklus (kruženje) organskog ugljika, a njezinom nastanku pogoduje razvoj vrlo izraženih horizontalnih i vertikalnih gradijenata u razdoblju kasno proljeće/ljeto.

više »
BALMAS logo

Sustav upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora (engl. BALlast Water MAnagement System For Adriatic Sea Protection – BALMAS)

Glavni istraživač: Romina Kraus

Opći cilj IPA Adriatic međugraničnog programa je jačanje kooperacije i održivog razvoja u Jadranskoj regiji putem realizacije inicijativa koje se odnose na tri glavne osi: ekonomsku, socijalnu i institucionalnu kooperaciju.

Glavni cilj IPA Adriatic BALMAS projekta je uspostaviti zajednički međugranični sustav koji bi povezivao sve znanstvenike, stručnjake i odgovorne nacionalne institucije na Jadranu kako bi se izbjegao neželjeni rizik za okoliš i ljude zbog mogućeg utjecaja štetnih akvatičkih organizama i patogena (engl. HAOP - Harmful Aquatic Organisms and Patogens) koji se potencijalno prenose balastnim vodama i sedimentima. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje sustava ranog upozoravanja o prisutnim HAOP vrstama u lukama (engl. EWS – Early Warning System), te sustava za potporu nadležnim institucijama za brže i učinkovitije donošenje odluka o upravljanju balastnim vodama na Jadranu (engl. Adriatic BWM DSS – Balast Water Managment Decision Support System). Razvojem zajedničkog sustava kontrole i upravljanja, projekt BALMAS će osigurati ujednačene uvjete u upravljanju balastnim vodama na Jadranu, čime će se olakšati transport plovilima, te osigurati bolja zaštita okoliša i ekonomska održivost upravljanja morskim resursima.

više »
Učinak zagađenja na programirane biosinteze morskih beskralježnjaka

Učinak zagađenja na programirane biosinteze morskih beskralježnjaka

Glavni istraživač: Renato Batel

Proučavanje prirodnih i antropogenih utjecaja na živi svijet mora kompleksno je jer obuhvaća promjene na razini bioloških zajednica i populacija do stanične razine, metaboličkih procesa i makromolekula. Važno je stoga poznavanje osnovnih mehanizama djelovanja zagađivala na stanične i molekularne procese, genomsku strukturu i stabilnost.

više »
Određivanje markera i biomarkera onečišćenja u morskoj vodi, sedimentu i organizmima

Određivanje markera i biomarkera onečišćenja u morskoj vodi, sedimentu i organizmima

Određivanje kvalitete mora u svrhu procjene rizika od prirodnog i antropogenog onečišćenja

više »
Povijest CIM-a
10. svibnja 1891: svečano otvaranje

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (čiji je direktor u to vrijeme bio dr. Otto Hermes) – Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria. Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.

1891 – 1900

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove „Hermes“ (motorni brod; nabavljen 1891.) i „Rudolf Virchow“ (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

1900 – 1914

Zgrada se širi i oprema namodernijom opremom (tekuća slatka i morska voda, plin, akvarij, bogata knjižnica s 3000 knjiga i 20 časopisa, prva istraživačka podmornica). Botanički vrt se preuređuje, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja. Od 1911. godine ustanovom je upravljao Wilhellm Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften.

1914 – 1930

Prvi svjetski rat usporava aktivnosti postaje, a gotovo čitava knjižna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Godine 1918. ustanova prelazi pod talijansku upravu (Stazione Zoologica, a zatim Istituto di Biologia Marina per l’Adriatico-Rovigno). U tom razdoblju započelo se s prvim praćenjem osnovnih hidrografskih parametra, istražuju se zooplankton, bentos, migracije jegulja i tuna, suzbijanja malarije, šire se botanički vrt i akvarij, a knjižnica se premješta u staru kapelu. Vatova 1928. godine publicira važan rad „Compendio della flora e fauna del mare Adriatico“.

1931 – 1940

U ovom razdoblju zajedničke talijansko-njemačke uprave („Deutch-Italienisches Institut für Meeresbiologie zu Rovigno“- „Istituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d’Istria“) Institut doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana, posebno na području biocenologije, taksonomije i ekologije morskih organizama. Institut počinje izdavati vlastite publikacije “Thalassia” i “Note”.

1940 – 1945

Zbog početka Drugog svjetskog rata broj zaposlenih se smanjuje, a znanstvena se aktivnost gotovo potpuno gasi. Gotovo 15000 naslova koje je tada sadržavala knjižnica kao i zbirka od oko 1000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju. Institut prestaje s radom 1945. godine.

1948 – 1962

Godine 1948. Institut je ponovno započeo s radom pod nadležnošću Ministarstva za znanost i kulturu Narodne Republike Jugoslavije. Administrativno, Institut je tada bio odjel “Instituta za oceanografiju i ribarstvo” u Splitu i nazvan je Institut za ribarstvenu ekologiju. Godine 1951. Institut prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom “Institut za biologiju mora”. Za potrebe istraživanja nabavljen je motorni brod “Bios”. U tom su razdoblju postignuti značajni uspjesi u području ribarstvene biologije i unaprjeđenja školjkarstva, te taksonomskih i ekoloških istraživanja. Institut posjećuju brojni znanstvenici i studenti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Godine 1956. godine počinje izdavati vlastiti znanstveni časopis “Thalassia Jugoslavica”. Godine 1961. 1300 knjiga i volumena časopisa vraćeno je iz Italije, a u to je vrijeme knjižnica surađivala i izmjenjivala naslove s čak 172 institucije širom svijeta.

1962 – 1980

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

1981 – danas

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.