Diseminacija

Diseminacija

Slika: Vladimir Anić (1930–2000.), Rječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber, Zagreb, 1994. (1996, 1998, 2000, 2003.).

Popularizacija projekta KELANA odvijat će se istodobno s provođenjem projekta, a podrazumijeva izradu mrežne stranice projekta, predstavljanje rezultata projekta sudjelovanjem na kongresima, organiziranje predavanja ili radionica i objavljivanje tekstova o hrvatskome kemijskom nazivlju i nazivlju opreme, te suradnju sa suradnicima projekata drugih struka.  

Sudjelovanja na javnim skupovima i konferencijama

16. Ružičkini dani „Danas znanost ‒ sutra industrija” međunarodni znanstveno-stručni skup, 21 ‒ 23. rujna 2016., Vukovar, sudjelovanje s priopćenjem na posteru:

L. Varga-Defterdarović, H. Vančik, T. Preočanin, Ž. Soldin, V. Petrović Peroković, T. Portada, S. Djaković, J. Lapić, S. Runjaić, I. Virč  

HRVATSKO KEMIJSKO I LABORATORIJSKO NAZIVLJE (KELANA)
slika12

Iako je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatski jezik, temeljem europske politike njegovanja višejezičnosti, postao jedan od njezinih službenih jezika i danas svjedočimo nekritičkom prihvaćanju novih riječi i naziva stranog podrijetla. Pojava nije svojstvena samo standardnome hrvatskom jeziku, već i jeziku pojedinih struka, a upravo je strukovno nazivlje osnova stručnoga i znanstvenoga sporazumijevanja. Stoga je rad na njegovu uobličavanju iznimno važan i veoma zahtjevan posao koji je u nas donedavno bio prilično zanemaren. Promjena je pokrenuta osnivanjem STRUNE, terminološke baze hrvatskoga STRUkovnog NAzivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka, a s ciljem izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Projekt je pokrenut 2007. godine, financijski ga je podupirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) od 2008. do 2013. godine te ponovno od polovice 2016. godine, a koordinaciju vodi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). U sklopu STRUNE uspješno je okončan i projekt Izgradnja Hrvatskoga kemijskog nazivlja (KENA) (2009–2010.), a u terminološku bazu do danas je upisano gotovo 3000 hrvatskih kemijskih naziva s oko 800 pripadajućih slika.

Kako bi se u što većoj mjeri pokrila različita područja kemije, ali i obradilo hrvatsko nazivlje laboratorijske opreme pokrenut je novi projekt Hrvatsko kemijsko i laboratorijsko nazivlje (KELANA).

11. međunarodna balkanska konferencija obrazovanja i znanosti „BUDUĆNOST OBRAZOVANJA I OBRAZOVANJE ZA BUDUĆNOST”, 12 ‒ 14. listopada 2016., Poreč, sudjelovanje s priopćenjem na posteru:

L. Varga-Defterdarović, H. Vančik, T. Preočanin, Ž. Soldin, V. Petrović Peroković, T. Portada, S. Djaković, J. Lapić, S. Runjaić, I. Virč  

THE DATABASE OF CROATIAN SPECIAL FIELD TERMINOLOGY (STRUNA)
slika13

Due to the lack of knowledge about terminology principles and deficiency of language culture, numerous inadequate derivatives from English and German terms are used in our country. Additionally, many terms widely used in everyday practice are normatively considered as jargon.

As the terminology plays the pivotal role in language development and in professional communication, in 2007 started the program The Development of Croatian Special Field Terminology, coordinated by the Institute of Croatian Language and Linguistic and financed by the Croatian Science Foundation. In 2009 started the work at the project The Database of Croatian Special Field Terminology, STRUNA (http://struna.ihjj.hr). Meanwhile, within the terminology database STRUNA around 30,000 specialised entries have been defined within eighteen projects. In order to introduce new entries to the terminology database, experts from different domains (in our case chemistry and related engineering domains) collaborate with terminologists and linguists. Standard terminology principles are applied. Each entry is defined by its Croatian name, normative status, linguistic determinant, definition and equivalent in English and other languages thus enabling interlingual comparisons of terminology data.

In order to create a good special field terminology database, it is crucial to work at it without interruption. Such work pattern enables permanent introduction of new terminology fields and terms, and not less important, it enables us to meet the contemporary linguistic challenges.

From 2012 STRUNA is the part of the Croatian Terminology Portal (http://nazivlje.hr), a focal point for all available contemporary terminological resources in the Croatian language.