Objavljeno: 11.07.2018. 17:29

Predstavljeni rezultati projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja IRB-a'

Trebamo se uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima, te stvarati i izvoziti znanje i nove proizvode, a ne ljude – neke su od ključnih poruka s okruglog stola održanog danas u sklopu završne konferencije projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković (IRB)'.

Predstavljeni rezultati projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja IRB-a'

U Kući Europe, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, danas su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Mreže znanja i Instituta. Rezultate projekta predstavio je Domagoj Račić, direktor Mreže znanja, koji je potvrdio da su u sklopu projekta provedene mnogobrojne radionice za IRB i ključne dionike projekta, a posebno su korisni bili organizirani susreti znanstvenika IRB-a s poduzetnicima te studijski posjeti međunarodnim istraživačkim institucijama, poput KU Leuven u Belgiji, Tehnički fakultet u Münchenu i Sveučilište u Londonu.

Račić je naglasio kako više nije potrebno postavljati pitanje treba li gospodarstvo znanost. To je neupitno. Ono što se trebamo pitati je kako tu suradnju ostvariti. ''Javni sektor daje poticaj i regulativu, ali ne upravlja inovacijskim sustavom, njega stvaraju oni koji stvaraju znanje – znanstvenici i poduzetnici.'' – istaknuo je Račić.

Svoja iskustva u osnivanju i poslovanju start-up tvrtki iz Sjedinjenih Američkih Država sa sudionicima podijelio je izv. prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Babić je rekao kako su najčešći problemi zbog kojih strat-up tvrtke ne uspiju što većina inženjera počne vjerovati da su i dobri menadžeri, što je izuzetak, ali ne i pravilo, prerano se kreće u proizvodnju s 'nezrelom' tehnologijom, a s obzirom da inženjeri žele stalno 'popravljati' proizvod on se često i ne počne proizvoditi. 

Loading the player...

Od labosa do tržišta

Jedan od načina poticanje suradnje znanstvenika i poduzetnika ostvaruje se i putem europskih fondova. IRB je partner  na nekoliko takvih uspješnih projekata koji se provode u sklopu trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)', a kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Riječ je o projektima u suradnji s tvrtkama Genom, Solvis i Cedevita ukupne vrijednosti 35 milijuna kuna.

Ovo je samo jedan od fondova u kojima je IRB uspješan. Naime, znanstvenici IRB-a od početka provedbe programa OBZOR 2020 su kroz šesnaest ostvarenih projekata povukli 7,33 milijuna eura što je preko 55% ukupnih sredstva koje su u istom razdoblju povukle sve znanstveno-akademske institucije u Hrvatskoj. U provedbi je i sedam strukturnih projekata ukupne vrijednosti 11,7 milijuna eura, a od početka provedbe programa ukupno je ugovoreno šesnaest projekata, ugovorene vrijednosti 13,6 milijuna eura. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i 82 projekta Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 10,8 milijuna eura. - istaknuo je u prezentaciji dr. sc. David Smith, ravnatelj IRB-a.

Također, sa sličnim ciljem, poticanja poduzetništva, razvoja inovacija i novih proizvoda te poticanja zapošljavanja utemeljena su na IRB-u i dva Znanstvena centra izvrsnosti -  Centar za Bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) koji su na IRB donijeli investiciju od preko 10 milijuna eura.

U tom smislu, budućnost IRB-a ravnatelj vidi pozitivno i to posebno u iščekivanju 60 milijuna vrijednog projekta O-ZIP čiji je cilj unaprijediti infrastrukturu i opremu IRB-a kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe industrije. Početak ovog kapitalnog projekta  se očekuje 2019. godine. Uz to, istraživačke grupe s 'Ruđera' uključene su u kapitalne međunarodne projekte poput CERN-a i ITER-a u sklopu kojih se otvaraju dodatne mogućnosti ne samo za znanstvenike, već i za hrvatske poduzetnike, posebice u slučaju izgradnje DONES-a.

Stabilnost, usklađivanje, poboljšanje su tri glavna smjera razvoja IRB-a

''Suradnja između znanstvenika IRB-a i industrije je dobra, međutim mi želimo da ona bude intenzivnija i dugoročnija. U tome nam je neophodna pomoć države, ali i mi sami možemo tu raditi na više aspekata. Jedan od ključnih je upravo poboljšanje komunikacije između znanstvenika i poduzetnika. Cilj takve komunikacije je dvosmjeran. Mi definiramo znanje i ekspertize koje imamo na raspolaganju, a poduzetnici nas upoznaju s problemima u kojima je naša pomoć potrebna. Taj smo dijalog uspjeli unaprijediti i ovim projektom te je na vidiku nekoliko potencijalnih suradnji s vodećim hrvatskih tvrtkama u vezi s našim ekspertizama u području prehrambene industrije i zaštite okoliša.''– istaknuo je dr. Smith.

Dr. Smith je na kraju spomenuo tri glavna smjera na kojima se, siguran je, treba temeljiti razvoj IRB-a - stabilnost, usklađivanje i poboljšanje. Pritom, objasnio je, evolucija je puno bolja od revolucije posebno u javnim institucijama, ali to ne znači neaktivnost, usklađivanje kako bismo vidjeli koje su dijelovi procesa dobri, a koji loši pa da onda one loše popravimo, a na tim načelima vjerujemo da ćemo i poboljšati naš rad.   

Nema razvoja novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka

Nakon prezentacije rezultata projekta održan je okrugli stol na temu: ''Znanost i gospodarstvo: Od EU fondova prema tržištu'' na kojem su sudjelovali dr.sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, Laboratorij za primijenjenu optiku FER-a, dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Damir Bijač, direktor sektora Istraživanja i razvoja iz Belupa i Anita Tregner Mlinarić, iz META Grupe, jedne od tvrtki partnera na projektu.

Panelisti su govorili o potencijalima za uspješnu suradnju i preprekama na koje je moguće naići, zatim o transferu tehnologije i ulozi inovacija u razvoju gospodarstva, kao i o nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u Republici Hrvatskoj. Dr. sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, posebno je istaknula da ne možemo govoriti o razvoju novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka.

Na pitanje koliko je održiv sustav znanosti koji se u velikoj mjeri oslanja na financiranje iz europskih fondova, panelisti su se složili da se svi zajedno trebamo uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima. Domagoj Račić zaključio je okrugli stol porukom kako je nužno da stvaramo i izvozimo znanje i inovativne proizvode, a ne ljude.

Projekt 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković' financiraju Europska unija i Republika Hrvatska, u iznosu od 440 tisuća eura, u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije. Provedba projekta započela je u studenom 2016., a završava u kolovozu 2018. Projekt je provodila konzultantska tvrtka iz Zagreba Mreža znanja d.o.o., a korisnik projekta je Institut Ruđer Bošković (IRB).

Ova stranica koristi kolačiće

Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.