Objavljeno: 14.09.2017. 14:48

U Zagrebu održan 15. Simpozij o vodenoj mikrobnoj ekologiji

Svaka kap vode sadrži preko milijun stanica bakterija i isto toliko stanica virusa čija je glavna uloga održavanje vodenih ekosustava.

Od 3. do 8. rujna u Zagrebu je održan 15. međunarodni simpozij o vodenoj mikrobnoj ekologiji (SAME - Symposium on Aquatic Microbial Ecology) koji svake dvije godine okuplja vodeće međunarodne stručnjake iz tog područja. Ovogodišnje izdanje konferencije okupilo je više od 250 istaknutih stručnjaka iz cijelog svijeta koji su tijekom kongresa predstavili svoja najnovija dostignuća, a održalo se u organizaciji Instituta Ruđer Bošković.

Same slika

Događanje su podržali i  Međunarodno društvo za mikrobnu ekologiju, predsjednica RH Kolinde Grabar – Kitarović, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu, Europsko udruženja mikrobiologa (FEMS), Društvo za primijenjenu mikrobiologiju (SfAM) te zaklada Gordon i Betty Moore.

Glavne teme konferencije bile su; mikroorganizmi u budućim okolišima i kako mikrobi reagiraju na promjene u okolišu, utjecaj virusa neovisno o njihovoj veličini, značaj mikroorganizama u kruženju tvari i energije u prirodi, ponašanje mikroba u okolišu od pojedinačnih stanica do populacija, mikroorganizmi u izvorima te njihova uloga u očuvanju ovih osjetljivih sustava, simbioze te modelni organizmi u istraživanjima. Istaknuta tema bila je i važnost vodenih ekosustava u širenju gena odgovornih za rezistenciju na antibiotike. 

Neki od najznačajnijih izlaganja bila su ona Assafa Vardija te Matta Sullivana koji su predstavili najnovija saznanja o ulozi virusa u kruženju tvari i energije u vodenim ekosustavima jer se njihova uloga do prije nekoliko godina u potpunosti zanemarivala.

Drago mi je da smo u Zagrebu organizirali ovu konferenciju, a posebno me veseli da se odazvao velik broj istaknutih stručnjaka u području vodene mikrobne ekologije. Mnoštvo zanimljivih izlaganja tijekom predavanja, kao i znanstvenih postera, svim sudionicima omogućili su upoznavanje s najnovijim dostignućima iz ovog važnog područja, a vjerujem da su tijekom trajanja konferencije imali prilike uživati i u ljepotama hrvatske metropole.

- dr. sc. Sandi Orlić

Ostala izlaganja uključivala su ono Rudolfa Amanna koji je predstavio najnovija dostignuća u korištenju mikroskopije u istraživanju ekosustava, zatim Annette Summers Engel koja je održala zanimljivo predavanje o značaju mikroba u krškim sustavima, posebno značajnim za Hrvatsku, dok je Victoria Orphan govorila o ulozi mikroorganizama u procesima globalnog zatopljenja.

Tijekom kongresa posebna se pažnja posvetila i problematici mikroplastike u vodenim ekosustavima te koliko značajan utjecaj mikroorganizmi mogu imati i na više organizme u takvom okolišu.