• Opći savjeti
• Tko može sudjelovati
• Izbor instrumenta
• Kreiranje konzorcija
• "Horizontalna pitanja" (kako naći partnera?, prijedlog projekta/savjeti)

Opći savjeti

Pažljiva i na vrijeme planirana priprema ne mora jamčiti uspjeh vašeg prijedloga, ali može uštediti vrijeme i energiju potrebnu za "hvatanje" rokova.
Pripremu možete raditi u 3 koraka:

• a. proučite referentne (FP6) dokumente (link na stranicu) http://www.cordis.lu/fp6/stepbystep/era.htm#references kako biste razumjeli ciljeve Okvirnog programa i mogli procijeniti da li ste u mogućnosti doprinijeti ostvarenju tih ciljeva;
  
• b. proučite odgovarajući "Work Programme" (i "Call for proposal" ako je objavljen) kako biste mogli ocijeniti da li je vaše područje rada / interesa prihvatljivo unutar Okvirnog programa, da upoznate vrste instrumenata i evaluacijske kriterije koji će biti korišteni, i temeljem tih informacija odabrati vrstu projekta koji ćete predlagati;
  
• c.formirajte partnerski odnos s komplementarnim institucijama, skicirajte draft svog prijedloga uključujući osnovne principe ugovornih odnosa, upravljanja projektom i pitanja intelektualnog vlasništva;

Sve ove aktivnosti možete u velikoj mjeri odraditi i prije nego poziv za prijavu projekta bude službeno objavljen. U tom slučaju, poziv za prijavu i rok za predaju prijedloga biti će samo "triger" za finalizaciju detalja i slanje prijedloga.

Tko može sudjelovati

Pravni subjekti

Sudionici Okvirnog programa moraju biti pravni subjekti kao što su:

• istraživački instituti
• sveučilišta
• javna i privatna poduzeća

i fizičke osobe (pojedinci).

Prihvatljive zemlje

U principu pravni subjekti iz bilo koje zemlje u svijetu mogu sudjelovati u Okvirnom programu. Ipak, različita pravila za sudjelovanje i financiranje vrijede za različite grupe zemalja.

Specifičnosti i izuzeća od općih pravila sadržana su u radnim programima i pozivima za prijavu prijedloga. Posebna pravila se odnose i na Marie Curie Actions – podlinija "Ljudski potencijali i mobilnost".
Referentni dokumenti na : http://www.cordis.lu/fp6/stepbystep/who.htm

Izbor instrumenta

Da bi sudjelovali u Okvirnom programu, istraživači i ostali potencijalni predlagatelji projekata moraju prije svega usvojiti instrumente FP6, tj. razne vrste projekata i aktivnosti koje se u ovom programu provode. Instrumente ne možete slobodno izabrati jer su unaprijed definirani za svaki poziv. Da biste mogli prepoznati koji bi instrument bio najprikladniji za vašu ideju potrebno je razumjeti osnovne karakteristike i koncepciju svih raspoloživih instrumenata.

1. Mreže izvrsnosti - Network of Excellence, NoE
- višepartnerski projekti kojima je cilj poticati znanstvenu i tehnološku izvrsnost u određenom istraživačkom području integriranjem kritične mase resursa i znanja na europskoj razini, u svrhu postizanja i održavanja vodeće pozicije u tom području. Znanje i ekspertiza umrežuju se oko zajedničkog programa aktivnosti kojem je cilj osigurati progresivnu i trajnu integraciju istraživačkih kapaciteta projektnih partnera, istodobno promičući spoznaje u području kojim se oni bave. Samo istraživanje, međutim, nije u središtu pozornosti ovog instrumenta, već su to strukturalne promjene usmjerene prema integraciji istraživačkih kapaciteta. Doprinos Europske unije je u obliku bespovratne potpore za integraciju, koja se može kretati od nekoliko milijuna do nekoliko desetina milijuna eura. Potpora se dodjeljuje u godišnjim ratama, ovisno o napretku koji postiže mreža.

2. Integrirani projekti – Integrated Projects, IP
- višepartnerski projekti usmjereni prema ciljanim istraživanjima, čiji je očekivani ishod generiranje novog znanja potrebnog za provođenje tematskih prioriteta. Integrirani projekti najzastupljeniji su instrument u FP6. Oni bi trebali okupljati kritičnu masu resursa te pridonijeti jačanju konkurentnosti Europske unije ili zadovoljavanju potreba europskog društva. Projekti moraju sadržavati istraživačku komponentu, a mogu imati i tehnološku i demonstracijsku komponentu, te element osposobljavanja. Integracija koju projekti podrazumijevaju može biti različite vrste: vertikalna (npr. vrijednosni lanac od proizvođača znanja do aktera uključenih u tehnološki razvoj i transfer), horizontalna (niz multidisciplinarnih aktivnosti), sektorska (npr. javnog i privatnog sektora, a posebice sveučilišta odnosno istraživačkih instituta i kompanija) ili financijska (javna i privatna sredstva). Europska komisija sufinancira integrirane projekte bespovratnom potporom, kao doprinos za troškove istraživanja ili drugih aktivnosti. Projekti imaju barem tri partnera iz triju različitih država članica ili pridruženih zemalja, od kojih su barem dvije zemlje članice ili pridružene države kandidatkinje za ulazak u EU. U praksi često ima puno više partnera, a vrijednost integriranih aktivnosti može iznositi do nekoliko milijuna eura.

3. Specifični ciljani istraživački ili inovacijski projekti – Specific Targeted Research or Innovation Projects, STREP)
- istraživački projekti kojima je cilj generirati i promicati nove spoznaje (npr. unapređenje postojećih i razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga). Ovi projekti podupiru istraživanja, razvojno-tehnološke i demonstracijske aktivnosti koje su nešto manjeg opsega od onih u integriranim projektima. Doprinos unije, ovisno o troškovima i vrsti aktivnosti, kreće se od nekoliko stotina tisuća eura do nekoliko milijuna eura, a plaća se kao bespovratna potpora proračunu projekta. STREP projekti predstavljaju glavni instrument za podupiranje međunarodne suradnje, ali koriste se i u tematskim prioritetima, u aktivnostima koje podupiru politike EU-a i anticipiraju znanstvene i tehnološke potrebe, te u projektima usmjerenim prema izgradnji harmoničnih odnosa između znanosti i društva.

4. Specifični istraživački projekti za mala i srednja poduzeća (Specific Research Project for SMEs)
- FP6 ima dvije posebne vrste projekata za mala i srednja oduzeća. To su "Kooperativni istraživački projekti" (Cooperative research projects – CRAFT), u kojima partneri iz malih i srednjih poduzeća angažiraju vanjske istraživače (istraživačke institute, sveučilišta itd.) da obave određena istraživanja za njih ili u suradnji s njima. Druga vrsta projekata su Kolektivni istraživački projekti (Collective research projects) u kojima industrijska udruženja angažiraju vanjske istraživače da provode istraživanja za veće zajednice malih i srednjih poduzeća, posebice u sektorima u kojima oni prevladavaju. Rezultati istraživanja ostaju u vlasništvu poduzeća.

5. Marie Curie aktivnosti za promicanje ljudskih resursa i mobilnosti (Marie Curie Actions)
- ove aktivnosti pružaju niz mogućnosti pojedinačnim istraživačima u različitim razdobljima karijere, kao i institucijama koje im postaju domaćini. Šesti okvirni program pridaje veliku pozornost mobilnosti, jer se ona smatra jednim od najučinkovitijih sredstava za daljnje osposobljavanje radnika i diseminaciju znanja, te za stvaranje međunarodnih istraživačkih timova i mreža u svrhu jačanja europske konkurentnosti i boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja.

6. Koordinacijske aktivnosti (Coordination Actions, CA)
- višepartnerski projekti kojima je cilj podupirati umrežavanje i koordinaciju znanstvenoistraživačkih i inovacijskih aktivnosti. Mogu uključivati definiranje, organizaciju i upravljanje zajedničkim inicijativama ili aktivnostima, poput konferencija, sastanaka, studija, razmjene osoblja i diseminaciju dobrih praksi, uspostavljanje zajedničkih informacijskih sustava ili ekspertnih sustava. U projektima sudjeluju istraživačke institucije, organizacije civilnog društva, kao i kreatori znanstvenoistraživačkih politika. Europska unija financira troškove koordinacije i mobilnosti, u obliku bespovratne potpore koja pokriva do 100% proračuna. Podrazumijeva se, međutim, da partneri raspolažu vlastitim sredstvima za financiranje samih istraživačkih aktivnosti koje koordiniraju.

7. Specifične potporne aktivnosti (Specific Support Actions, SSA)
- samostalni ili višepartnerski projekti, kojima se ne financira samo istraživanje, već je cilj aktivno pridonijeti provedbi Šestog okvirnog programa, a mogu se koristiti i kao potpora za pripremu budućih znanstvenoistraživačkih politika unije. U sklopu tematskih prioriteta, mogu se financirati konferencije, seminari, studije i analize, radne i ekspertne skupine i komunikacijske aktivnosti, posebice u svrhu diseminacije, prijenosa, eksploatacije i vrednovanja prijašnjih i sadašnjih rezultata Šestog okvirnog programa, napretka u stvaranju Europskog istraživačkog prostora, te pripreme budućih aktivnosti Europske unije na području istraživanja i razvoja.

8. Programi koje zajednički provodi nekoliko država članica - "Članak 169"
(Programmes implemented jointly by several Member States – "Article 169")
- novi instrument poznat i pod nazivom "Članak 169" (referenca na članak ugovora o EU kojim se uspostavljaju Okvirni program), s pomoću kojeg Komisija podupire uzajamno otvorenje i udruživanje nacionalnih znanstvenih programa zemalja članica. Ovaj instrument iziskuje suradnju na razini nacionalnih vlada, u svrhu integracije nacionalnih i regionalnih programa na određenim područjima prilikom njihova zajedničkog provođenja. Može se koristiti u svim područjima FP6. Doprinos unije je od nekoliko desetina milijuna eura nadalje.

Sastavljanje konzorcija

Znanstvena istraživanja u Okvirnim Programima odvijaju se unutar projekata strukturiranih na principu kolaboracije između više partnera koji međusobno dijele zadatke i odgovornosti. To znači da je pronalaženje pravih partnera i formiranje kolaboracije odnosno konzorcija jedno od ključnih zadataka u pripremnoj fazi.

Partneri trebaju biti komplementarni jedni prema drugima, ali isto tako moraju imati zajednički interes u rješavanju problematike u okviru znanstvenog istraživanja. Nadalje, konzorcij mora uspostaviti managersku strukturu i procedure ovisno o kompleksnosti projekta. To je jedan od važnijih kriterija u evaluaciji prijedloga.
Prema FP6 pravilima svi članovi konzorcija sklapaju ugovor sa EC. Prije potpisivanja tzv. "EC Contract" svi članovi konzorcija sklapaju Konzorcijski ugovor.

Kako naći partnera?

Najbolje je kada se partneri međusobno dobro poznaju i već su radili zajedno na projektima. Ipak to nije uvijek moguće postići, posebno kad projektne aktivnosti zahtijevaju posebne vještine i ekspertizu.
Postoj nekoliko mogućnosti za pronalaženje partnera:

• objavite svoj "profile" na "CORDIS Partner Service" stranicama u kojem ćete predstaviti sebe i oglasiti da tražite partnere;
• pretražite bazu postojećih "profile-s" da provjerite da li netko traži partnera sa vašim kompetencijama, ili je spreman pridružiti se vašem projektu;
• pretražite bazu postojećih projekata iz koje se može saznati tko su već iskusni "igrači";
• mogući izvor informacija o partnerima su i Nacionalne kontakt točke (MZOŠ) ovisno o temi vašeg projekta;

Prijedlog projekta

1) Program rada – Work Programme
Programi rada su detaljni planovi implementacije pojedinih FP6 programa. U programima rada specificirani su konkretni znanstveno-tehnički i socio-ekonomski ciljevi svakog tematskog prioriteta. Pružaju široku pozadinu tematske aktivnosti i detaljan tehnički sadržaj iste. Osim miljokaza planiranih poziva za podnošenje prijedloga (Calls for Proposals), u programima su naznačene vrste instrumenata (projekata) specifične za svaki pojedini poziv, zajedno sa kriterijima prema kojima će se prijedlozi evaluirati. Razumijevanje ciljeva programa rada ključno je za pripremu dobrog prijedloga projekta.

2) Poziv za podnošenje prijedloga projekata – Calls for Proposals
"Calls for Proposals" su službeni pozivi istraživačima za podnošenje prijedloga projekata za posebna područja (tematske prioritete) Okvirnog Programa, do određenog datuma, najčešće tri mjeseca od datuma objave poziva.
Pozivi vrlo detaljno opisuju što se od prijedloga očekuje, a oni prijedlozi koji ne odgovore zahtjevima poziva biti će odbijeni. Pozivi se objavljuju u Službenom Glasniku EU i odmah potom poziv i sva popratna (natječajna) dokumentacija može se naći na CORDIS-u. Uz opis tematskih područja, tema i ciljeva istraživanja, pozivi sadrže i slijedeće važne informacije:

• rok za predaju prijedloga,
• planirani budžet i raspodjelu prema području i/ili instrumentu,
• minimalni broj partnera,
• jednostupanjska ili dvostupanjska prijava prijedloga i evaluacijska procedura,
• nestandardni kriteriji evaluacije.

U pozivu možete pronaći područje istraživanja za koje ste zainteresirani poslati prijedlog. Za dobivanje iscrpnijih informacija o znanstvenim ciljevima programa i očekivanim rezultatima obavezno je pročitati pripadajući program rada. Predlažemo da se prouči kompletna dokumentacija da biste dobili pregled cjelokupne strategije određenog tematskog prioriteta.

3) Upute za predlagače – Guide for Proposers
Uz službeni poziv za podnošenje prijedloga, EC objavljuje i Upute za predlagače sa praktičnim savjetima za pripremu i prijavu prijedloga projekata. Postoje posebne Upute za svaki instrument u svakom pozivu. Upute se distribuiraju samo elektronskim putem i mogu se naći na CORDIS-ovim stranicama na kojima se objavljuju pozivi.
Upute sadrže slijedeće:

• struktura prijedloga (A – administrativni obrasci, B – preporuke za pisanje prijedloga);
• metode pripreme i prijave prijedloga (EPSS – Electronic Proposal Submission System, online & offline);
• financijski aspekti prijedloga ("cost model" = FC, FCF, AC; maksimalni iznos sufinanciranja projekta od strane EC);
• "pre-proposal check" (za neke pozive, EC nudi mogućnost provjere "prikladnosti" predloženih aktivnosti i konzorcija temeljem kratke skice projekta;
• pomoć u pripremi prijedloga (NCP – Nacional Contact Point, infodesk EC)