OTVORENI DANI INSTITUTA RUĐER BOŠKOVIĆ
6. - 8. svibnja 2010.

Foto galerija

Sponzori

• Punktovi
• Predavači
• Termini predavanja
• Aktivnosti tijekom otvorenih dana
• Kako doći u razgledavanje Instituta
• O Institutu
• 60. obljetnica Instituta
• Ruđer Josip Bošković
• "Otvoreni dani" - brošura (pdf)
• Plan obilaska IRB (rute, pdf)
• Tablica posjeta grupa (svi termini za posjete grupa su popunjeni!)
• Foto galerija

Pozivamo Vas na "Otvorene dane Instituta Ruđer Bošković" koji će se održavati od 6. do 8. svibnja 2010. godine. Posjetiteljima smo pripremili brojne zanimljive prezentacije i predavanja kojima želimo približiti radnu atmosferu u našoj znanstvenoj sredini. Sve aktivnosti vezane uz "Otvorene dane" održavat će se od 9.00 do 17.00 sati u trajanju od 90 minuta za svaku grupu.

Temeljna misija Instituta Ruđer Bošković je stjecanje novih znanja kojima se pridonosi razvoju Republike Hrvatske kao društva temeljenog na znanju što se, između ostalog, ostvaruje sudjelovanjem u visokoškolskoj nastavi i obrazovanju. Stoga se nadamo da će nekima od posjetitelja "Otvoreni dani" omogućiti lakšu orijentaciju pri odabiru budućeg zanimanja.

Institut ove godine slavi 60. obljetnicu postojanja, eminentna je i međunarodno prepoznata znanstvena institucija koja već više od pola stoljeća predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu na području prirodnih i biomedicinskih znanosti u Republici Hrvatskoj. Molimo Vas da zbog velikog broja zainteresiranih unaprijed najavite svoj dolazak i rezervirate termin posjeta.

Punktovi:

1. A1 - Kako razlučiti glasove u žamoru?
   Demonstrirat ćemo rješavanje tzv. coctail party problema; kako iz mješavine zvukova (žamora) izdvojiti pojedinačne glasove. Ovaj princip ima primjenu u slušnim aparatima i u sustavu telekonferencije.
2. A2 - David i Golijat.
   Jezgre atoma u molekulama ponašaju se kao mali magneti. Na tom svojstvu jezgara temelji se metoda nuklearne magnetske rezonancije (NMR) koja je neophodna u istraživanjima u kemiji, fizici i medicini kao i u analizi hrane, pića te novih lijekova.
3. A3 - C14 datiranje/Putovanje u prošlost.
   Izotop ¹⁴C omogućuje datiranje tijekom zadnjih 50000 godina. Novom tehnikom priprave uzoraka moguće je datiranje miligramskih količina, što je važno za predmete umjetničke baštine.
4. A4 - Vizualizacija mikrosvijeta.
   Kako prikazati strukture i procese koji su za nas nevidljivi? Mikrosvijet se danas virtualno prikazuje pomoću napredne 3D računarske simulacije i vizualizacije. Prikazat ćemo kako vizualizirati atome, molekule, proteine i druge mikrostrukture.
5. B1 - Nanolaminati - novi život stare ideje.
   Laminati - materijali dobiveni slaganjem tankih ploča (1 mm) doživljavaju svoju renesansu u nanoizdanju. Naučite kako mi slažemo laminate novih svojstava - atom po atom.
6. B2 - Svijet atomskih jezgara.
   Prije jednog stoljeća otkrivene su atomske jezgre. Kako i zašto ih proučavamo? Kako se zvijezde rađaju i umiru? Kako nastaju kemijski elementi, koliko ih ima i zašto?
7. B3 - Metali – vječni putnici.
   Doznajte što su to metalni ioni, koje je njihovo podrijetlo u okolišu, kako putuju i kruže tlom, vodama i zrakom! Znate li u kojim količinama i u kojim spojevima su korisni a u kojim opasni po živi svijet, te kako ih mjerimo?
8. B4 - Kemija i ekologija mogu zajedno!?
   Primjena visokog tlaka, mikrovalnog zračenja i mehanokemijskih metoda u kemijskoj sintezi omogućuje energetski učinkovitu i ekološki prihvatljivu pripravu novih spojeva.
9. C1 - Spektroskopija – razgovor s molekulama.
   Spektroskopija objašnjava niz pojava – od procesa unutar našeg tijela, do globalnog zatopljenja, ali i pomaže pri rješavanju zamršenih kriminalističkih slučajeva.
10. C2 - Imate li vi i vaš kućni ljubimac kamence istog sastava?
    Poznavajući kemijski sastav bubrežnih kamenaca možemo korigirati prehranu i time doprinijeti našem zdravlju.
11. C3 - Telomere-tajna starenja i besmrtnosti.
    Telomere su strukture na krajevima naših kromosoma. Posebno su važne u kontroli procesa starenja i održavanju stanične besmrtnosti. Za ovo otkriće je dodijeljena ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu.
12. C4 - Kako se otkriva genska bolest?
    Znate li što su genske bolesti i kako se otkrivaju? Saznajte čime se bavi molekularna medicina i što ona znači za budućnost liječenja.
13. D1 - Akceleratori - od otkrića atomske jezgre do nanotehnologija.
    Rutherfordovim eksperimentom je 1909. godine otkrivena atomska jezgra. Danas se Rutherfordovim raspršenjem ali i raznim srodnim metodama koje su iz tog otkrića proizašle ispituje sastav nanometarskih slojeva novih vrsta materijala.
14. D2 - Pozor! Kozmičke zrake vas bombardiraju!
    Svake sekunde kroz nas prolaze stotine čestica nastale sudarom s atmosferom kozmičkih zraka iz najudaljenijih dijelova svemira. Pogledajte kako se njihov prolaz može detektirati.
15. D3 - Što sve skrivaju genomi?
    Genomi mnogih organizama su dešifrirani. Zanimljivo je iznenađujuće otkriće proizašlo iz analize raznih "pročitanih" genoma: samo oko 2% čine geni. Što li se skriva u preostalom dijelu?
16. D4 - Za šaku knjiga.
    U virtualnom svijetu znanja, informacija i knjižnica bez zidova, tiskana knjiga postaje sve rjeđi, ali još uvijek rado viđen gost u El Doradu informacija.

Aktivnosti tijekom "Otvorenih dana"

Četvrtak, petak i subota. 6. - 8. svibnja 2010., 09.00 - 17.00 sati, organizirane grupe i građani.

Svakih pola sata u dvije će se dvorane održavati prezentacije znanstvenih istraživanja nakon kojih slijede obilasci laboratorija.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Ruđer inovacije d.o.o. postavit će izložbu "Hrvatski izumitelji kroz povijest" kao podsjetnik na bogatu izumiteljsku tradiciju i tradiciju patentne zaštite u Hrvatskoj.

Organizirane grupe (škole, fakulteti) obavezne su najaviti se dr. sc. Vlasti Mohaček-Grošev, tel. 01/456-1020, fax. 01/468-0239, e-mail: mohacek@irb.hr

Kako doći u razgledavanje Instituta?

Institut se nalazi u Bijeničkoj cesti 54 (vidi kartu), u blizini Mirogoja (autobusi 106, 201 i 226 polaze svakih desetak minuta s Kaptola). Vozilima nije moguć ulaz u Institut.

Mireo digitalna karta Hrvatske - ako želite vidjeti točan položaj IRB-a na karti, morate upisati njegovu adresu (Bijenička 54, Zagreb), ako želite prikaz puta morate upisati i svoju adresu - npr. Kralja Zvonimira 23, Zagreb.

Google Maps link

O Institutu

Institut Ruđer Bošković najveći je nacionalni interdisciplinarni istraživački institut u području prirodnih znanosti. Više od 500 znanstvenika instituta aktivno je u područjima fizike, kemije, molekularne biologije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva. Naši znanstvenici sudjeluju u brojnim fundamentalnim i primijenjenim istraživačkim projektima u suradnji s domaćim i međunarodnim sveučilištima, institutima i industrijom.

Znanja, vještine i iskustvo naših istraživača također doprinose kvalitetnom visokoškolskom obrazovanju. Institutski eksperimentalni uređaji, te znanja iz fundamentalnih znanosti, informacijske i računalne usluge visokih su znanstvenih standarda, te potiču usvajanje novih vještina što je važno za budućnost znanosti i prijenos tehnologija u gospodarstvo. Institut je svojom djelatnošću prepoznatljiv u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

60. obljetnica Instituta

Institut Ruđer Bošković osnovan je 1950. godine na inicijativu akademika Ivana Supeka koji je predložio da nosi ime po poznatom znanstvenom vizionaru, hrvatskom fizičaru Ruđeru Boškoviću. Osnivanjem Instituta u Hrvatskoj su počela znanstvena istraživanja koja su vrlo brzo podignuta na europsku razinu. Ove godine proslavljamo 60. godišnjicu Instituta koji danas ima posebnu ulogu kako u znanstvenim istraživanjima tako i podršci akademskoj zajednici, te industriji koja se temelji na visokim tehnologijama.

Ruđer Josip Bošković

Rođen je u Dubrovniku 18. svibnja 1711. godine, a umro je u Milanu, 13. veljače 1787. godine.

Kao jedan od najvećih znanstvenika svoga vremena obrazovao se u Jezuitskoj školi u Dubrovniku i Rimu. Bio je fizičar, matematičar, astronom i filozof, te je kao znanstvenik putovao Europom i radio u mnogim zemljama. Njegova najvažnija djela su: "Teorija prirodne filozofije", "O Sunčevim pjegama", "Radovi iz optike i astronomije", "Elementi opće matematike" te "O djeljivosti materije i čestica".