Predavači:

ZOKB

1. Ina Nemet. Kako živjeti duže?
   Još uvijek ne postoji neki jednostavni zahvat kojim možemo zaustaviti starenje, međutim, postoji čitav niz intervencija koje mogu usporiti proces starenje i produžiti životni vijek. O tome kako hranom produžiti život saznajte više na Otvorenim danima IRB-a.
2. Ivo Piantanida. Lijekovi koji ciljaju DNK i RNK.
   Velik broj lijekova male su organske molekule čija se biološka aktivnost bazira na djelovanju na genetski materijal (DNK i RNK) i čije će osnove djelovanja biti prikazane u ovom kratkom pregledu.
3. Nikola Basarić. Fotokemija u svakodnevnom životu.
   Fotokemijski procesi od izuzetne su važnosti za život na Zemlji. Tijekom predavanja upoznat ćete neke fotokemijske reakcije važne za žive organizme. To su, na primjer, fotosinteza, osjet vida i biosinteza vitamina D. Saznat ćete i kako koristiti svjetlo za sintezu kompleksnih organskih molekula i liječenje bolesti poput karcinoma.

ZIMO

4. Neda Vdović. Sedimenti i minerali: Od blata do zlata.
   Što su sedimenti i gdje ih nalazimo? Je li blato doista samo blato ili...? Što možemo saznati iz karakteristika sedimenata doznajte u ovom predavanju.
5. Damir Kapetanović. Riba ribi grize rep - Zdrav kao riba.
   "Zdrav kao riba", krilatica je koja predmnijeva da su ribe izrazito otporni i zdravi organizmi. Međutim, i ribe obolijevaju, a različiti uzročnici bolesti riba mogu biti zarazni i nezarazni.
6. Marijana Erk. Tajni život dagnje - od kuhinje do ekotoksikologije.
   Plodovi mora – dagnje – vrlo su cijenjeni u kulinarstvu. No, one nam mogu pomoći i u procjeni zagađenosti i ugroženosti morskog okoliša. Ekotoksikologija nam govori o tome kakav učinak na ekosustav i organizme mogu imati zagađivala, koja je u okoliš unio čovjek. Dakle, dođite i doznajte kako se dagnje hrane i dišu! Što se to događa u njima kada čvrsto stisnu svoje ljušture?
7. Vlado Cuculić. Malo ih je, ali mogu biti opasni - tragovi metala u vodama.
   More i slatke vode sadrže niske koncentracije (tragove) iona metala. Bez nekih od njih život je nemoguć. Međutim, ako se količine iona metala povećaju, oni mogu biti vrlo opasni za vodene organizme i čovjeka. Doznajte što utječe na promjene koncentracija tragova metala u prirodnim vodama i na koji način.

ZTF

7. Goran Duplančić. Albert je u pravu i kad griješi.
   Naš svemir nastao je u velikoj eksploziji zvanoj Big Bang prije otprilike 13 i po milijardi godina. "OK, ovo smo već čuli. Ali od čega je nastao i gdje je to eksplodirao, pobogu!?" Dvadesetominutni uvod u strukturu svemira kako ju fizika danas vidi. Brzo, bezbolno i bez formula.
8. Vinko Zlatić. Jesu li ljudi pametniji od atoma?
   Zadnjih dvadesetak godina statistički fizičari, koji se tradicionalno bave objašnjenjima ponašanja jako mnogo atoma, počeli su se baviti objašnjavanjem ponašanja jako puno ljudi. Ljudi imaju pamet, rekli bismo, kako ih možemo matematički opisivati kao atome? Odgovor na to pitanje i neka druga pitanja nalaze se u ovom predavanju.

ZEF

9. Milivoj Uroić. Kemijski elementi iz nuklearne perspektive.
   Zastupljenost elemenata i izotopa u svijetu oko nas donosi nam priču o tome kako i kada su nastali. Bez zvijezda - tvornica elemenata - naš bi se svijet sastojao samo od dva jednostavna plina: vodika i helija. Priča o nastanku tvari oko nas sadrži i priču o metodama određivanja starosti uzoraka različitih geoloških epoha.
10. Vuko Brigljević. Potraga za tamnom stranom svemira na Velikom hadronskom sudarivaču.
    Krajem 2009. u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi pušten je u rad Veliki hadronski sudarivač (LHC) na čijem znanstvenom programu sudjeluju i znanstvenici IRB-a. Predstaviti će se LHC i način na koji znanstvenici tragaju za najosnovnijim zakonima prirode.
11. Biljana Lakić. Izaslanici iz svemira.
    Čestice koje na Zemlju stižu iz svemira donose priče o dalekim egzotičnim mjestima, objektima i pojavama. U predavanju će biti predstavljeni najzanimljiviji astročestični eksperimenti, a u nekima od njih sudjeluju i znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković.
12. Ivančica Bogdanović-Radović. Brzi ioni - oruđe za izradu nanostruktura.
    Ioni ubrzani u akceleratoru mogu mijenjati svojstva materijala kroz koji prolaze. Na taj način mogu se proizvesti vrlo male strukture - nanostrukture koje ne možemo vidjeti prostim okom a koje već danas mogu naći svoju primjenu u mnogim područjima ljudskog života.

ZFM

14. Andreja Gajović. Što povezujemo nano-žicama i što teče kroz nano-cijevi?
    Nano-žice i nano-cijevi mogu biti dugačke čak do stotinke milimetra, a promjer im je oko deset tisuća puta manji. Biti će opisano kako se izrađuju nano-žice i nano-cijevi, a sigurno će vas zanimati i kako ih možemo vidjeti. Saznat ćete čemu služe ti mali objekti te kako možemo ispitati njihova svojstva.
15. Pavo Dubček. Nano svijet oko nas, nano svijet za nas.
    Između našeg svijeta i svijeta atoma smjestio se čudesni nano svijet. Nađemo li prijevoz do tamo, vidjet ćemo čudesne građevine za koje je zaslužna priroda. A načinimo li tamo svoje strojeve, možemo ga početi nadograđivati.

ZMB

16. Hrvoje Fulgosi. Fotosinteza - zelena energija budućnosti.
    Nastajući prije 2,6 milijardi godina, fotosinteza je promijenila život na Zemlji. Danas nas ona prehranjuje i stvara kisik koji udišemo. Hoće li fotosinteza u budućnosti pokretati automobile i zagrijavati naše domove?

ZMM

17. Marijeta Kralj. U potrazi za lijekom protiv raka.
    Sigurno smo se svi bar jednom upitali: kada će već jednom biti izmišljen lijek protiv raka?! No, što je zapravo rak, kako nastaje, koji su načini liječenja oboljelih te zašto je tako teško pronaći "lijek protiv raka"? U predavanju će se prikazati na koji način djeluju klasični kemoterapeutici te zašto su nekad neučinkoviti, ili pak preagresivni za oboljelu osobu. Također, prikazat će se osnovni koraci u istraživanju novih potencijalnih lijekova protiv raka, s posebnim naglaskom na otkrivanju tzv. "ciljanih lijekova".
18. Dubravka Švob Štrac. Kratki spoj u mozgu - kako ponovo upaliti žarulju?
    Poremećaji u živčanom prijenosu mogu dovesti do pojave neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Neuropsihoaktivni lijekovi na različite načine "popravljaju" postojeći "kvar" u neurotransmisiji. Kako se na staničnim i animalnim modelima istražuje djelovanje ovih lijekova, saznajete na Otvorenim danima IRB-a.
19. Neda Slade. Liječenje bolesti genima.
    Razvoj metoda za učinkovito unošenje gena u stanice sisavaca omogućio je istraživanje novih načina liječenja tumora i različitih drugih bolesti čovjeka koje nastaju zbog oštećenja gena. Takvo liječenje naziva se genska terapija. Osim nadomještanjem oštećenog gena zdravim, genskom terapijom mogu se ublažiti posljedice aktivnosti oštećenih proteina.
20. Maja Herak Bosnar. Zeleni fluorescentni protein - Od meduze do Nobelove nagrade.
    Zeleni fluorescentni protein prirodan je proizvod jedne oceanske meduze. Znatiželja znanstvenika pretvorila je ovaj protein fascinantnih svojstava u jedan od najkorisnijih alata u istraživanjima u biologiji i biomedicine.
21. Maja Jazvinšćak Jembrek. Liječenje neurona – zabluda ili stvarnost?
    Starenje, kronični stres, moždani udar, trauma glave, neurodegenerativne bolesti, cerebralna paraliza, epilepsija, depresija, šećerna bolest, itd. Ovo su samo neki od primjera u kojima dolazi do gubitka funkcije živčanih stanica (neurona) i njihovog postupnog odumiranja. Potraga za učinkovitim neuroprotektivnim lijekom još uvijek traje. U samim temeljima potrage nalazi se razumijevanje brojnih staničnih procesa uključenih u degeneraciju neurona, posebice oksidativnog stresa, ekscitotoksičnosti i programirane stanične smrti (apoptoze). Novu nadu oboljelima daje i regenerativna medicina, odnosno terapija matičnim stanicama. Čekajući spasonosno rješenje, možemo li i sami nešto učiniti za zdravlje svojih neurona?
22. Silva Katušić Hećimović. Kako mozak zaboravlja?
    Pamćenje je važna funkcija mozga. Poremećaj pamćenja povezan je s nastankom niza oboljenja, kao npr. Alzheimerove bolesti. Kako i zašto zaboravljamo i kako nastaje Alzheimerova bolest bit će tema ovog predavanja.

ZKM

23. Goran Štefanić. Svijet materijala.
    Materijali su svuda oko nas. Biramo ih na temelju njihovih svojstava i pri tome najčešće ne razmišljamo iz čega ta svojstva proizlaze? Zašto je staklo prozirno? Zašto se porculanski tanjur razbije kad padne na pod? Zašto se metalna šipka može savijati i izvlačiti u žice? Zašto se guma dade višestruko rastegnuti i ponovno vratiti u prvobitni oblik? U predavanju ćete saznati kako se materijali dijele na osnovi njihovih kemijskih i fizikalnih (strukturnih) svojstava, kako je razvoj materijala utjecao na napredak naše civilizacije, te neke postupke dobivanja novih materijala.
24. Srećko Kirin. Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala.
    Kiralnost je svojstvo molekula kod kojih se zbog prostornog rasporeda atoma, molekula (original) ne može poklopiti sa svojom ogledalnom slikom. Proteini i nukleinske kiseline, iznimno važne molekule za život kakvog poznajemo, su homokiralne, tj. u prirodi se može naći samo original, ali ne i njegova ogledalna slika. U predavanju će biti govora o (homo)kiralnosti i njenim posljedicama, posebno na razvoj novih lijekova.