UPUTE ZA SAKUPLJANJE UZORAKA ZA ¹⁴C ANALIZU

Općenito

Ukoliko se radi o većim količinama uzorka , starost se mjeri klasičnom radiometrijskom metodom pomoću tekućinskog scintilacijskog brojača (LSC) za koju je potrebno  oko 5 g čistog ugljika. Za vrlo male uzorka (mase nekoliko miligrama), obično kod datiranja umjetnilčkih predmeta kod kojih ne smijemo oštetiti objekt, starost se može mjeriti akceleratorskom masenom spektrometrijom (AMS), no ta je tehnika skuplja od klasične (v. priloženi cjenik).

Kod uzimanja uzorka treba paziti da je uzorak reprezentativan, što znači da je dobro poznato porijeklo, lokacija uzimanja, te ostali podaci o samom uzorku. Stoga je za svaki uzorak koji se šalje na ¹⁴C analizu, potrebno ispuniti obrazac u koji se stavljaju relevantni podaci o samom uzorku. Posebno je važno da kod samog uzimanja uzorka ne dođe do kontaminacije uzorka npr. primjesama iz drugog sloja, nepravilnim pohranjivanjem uzorka itd. Kod rukovanja sa samim uzorkom nije potrebna neka posebna oprema (rukavice i slično), ali treba paziti da se na bilo koji način uzorak ne kontaminira nekakvim suvremenim materijalom koji sadrži ugljik (npr. primjese vate, bilo kakvog sredstva za zaštitu drva, plijesni itd). Uzorak se ne smije zamatati u vatu, papir ili podvrgavati zaštiti s nekim organskim premazom. Uzimanje uzorka ovisi o vrsti materijala, pa su upute definirane prema vrsti materijala za ¹⁴C datiranje.

Drveni ugljen i sličan materijal

Za radiometrijsko mjerenje je potrebno oko 10-15 g suhog uzorka. Uzorak mehanički očistiti od primjesa zemlje, korjenčića i drugih primjesa koliko je to moguće. Uzorak spremiti u plastičnu vrećicu, a na njoj označiti naziv (šifru) uzorka. Ukoliko je uzorak vlažan, poželjno je uzorak osušiti (može na zraku) i zatim staviti u vrećicu. Uzorak se može i vlažan spremiti, ali u tom slučaju ne smije biti duže vremena spremljen u vrećici, jer može doći do stvaranja plijesni, koja će uzorak kontaminirati.

Drvo

Za radiometrijsko mjerenje je potrebno oko 20-30 g suhog drveta. Uzorak spremiti u plastičnu vrećicu, a na vrećici označiti naziv (šifru) uzorka. Ako se radi o drvu s većim brojem godova (npr. više od 100 godova), treba naznačiti u nazivu o kojim godovima se radi (vanjski godovi, znači kada je drvo prestalo rasti; centralni dio, znači kada je drvo počelo rasti). Drvo može biti u komadu ili nasjeckano.

Kosti

Za radiometrijsko mjerenje je potrebno od 200-500 g kosti, ovisno o sadržaju kolagena, što opet ovisi o starosti kosti (starije kosti obično sadrže manje kolagena, jer se vremenom kolagen djelomično uništi). Za ¹⁴C analizu poželjno je da su kosti cjevaste (natkoljenice, potkoljenice, podlaktice itd.) zbog većeg sadržaja kolagena. Kosti mehanički očistiti od primjesa zemlje koliko je to moguće. Kosti spremiti u plastičnu vrećicu, a na vrećici označiti naziv (šifru) uzorka. Ukoliko su kosti vlažne, poželjno ih je osušiti (može na zraku) i zatim staviti u vrećicu. Uzorak se može spremiti i vlažan, ali u tom slučaju ne smije duže vremena stajati u vrećici, jer može doći do stvaranja plijesni, koja će uzorak kontaminirati.

Treset, zemlja

Količina treseta i zemlje ovisi o koncentraciji organskih spojeva, odnosno ugljika, u tim uzorcima.  Potrebna količina uzorka se može kretati od 100 do 500 g suhog materijala. Uzorak spremiti u plastičnu vrećicu, a na vrećici označiti naziv (šifru) uzorka. Ukoliko je uzorak vlažan, poželjno je uzorak osušiti (može na zraku) i zatim staviti u vrećicu. Uzorak se može spremiti i vlažan, ali u tom slučaju ne smije biti duže vremena spremljen u vrećici, jer može doći do stvaranja plijesni, koja će uzorak kontaminirati.

Biološki materijal (lišće, mahovina, trava)

Za radiometrijsko mjerenje  je potrebno 300-500 g suhog uzorka. Uzorak spremiti u plastičnu vrećicu, a na vrećici označiti naziv (šifru) uzorka. Ukoliko je uzorak vlažan, poželjno je uzorak osušiti (može na zraku) i zatim staviti u vrećicu. Uzorak se može spremiti i vlažan, ali u tom slučaju ne smije biti duže vremena spremljen u vrećici, jer može doći do stvaranja plijesni, koja će uzorak kontaminirati.

Karbonatni uzorci (siga, sedra, karbonatni mulj, školjke itd.)

Za radiometrijsko mjerenje je potrebno 30-100 g uzorka, ovisno o sadržaju karbonata u uzorku. Uzorak spremiti u plastičnu vrećicu, a na vrećici označiti naziv (šifru) uzorka.

Voda

Potrebna količina vode ovisi o koncentraciji otopljenih karbonata i bikarbonata u vodi. Minimalna količina vode potrebna za ¹⁴C analizu radiometrijskom metodom  može se izračunati prema jednadžbi: V= 25000/(ppm "A"), gdje je V volumen vode u litrama, a ppm"A" količina karbonata i bikarbonata (u mg/L). Za analizu se uzima 25% više uzorka vode nego što je izračunato prema navedenoj relaciji. Vode se stavljaju u čiste plastične kanistre napunjene do vrha, najčešće 20-litarske, a na kanistru se označi naziv (šifra) uzorka. Poželjno je kanistar prije punjenja isprati samim uzorkom.

Za mjerenje AMS metodom potrebno da voda sadrži 10 do 20 mg HCO₃^-, što znači da je za koncentraciju od 100 mg/L bikarbonata potrebno donijeti od 100 do 200 mL vode.

Zrak (CO₂ iz atmosfere)

CO₂ se iz atmosfere apsorbira u zasićenoj otopini natrijeve lužine (NaOH). 100 ml zasićene otopine NaOH stavi se u plastičnu posudu veće površine, npr. plastičnu tavu, prekrije finom plastičnom ili metalnom mrežicom, te se stavi na mjesto na kojem se želi sakupljati CO₂ iz zraka. Mjesto mora biti pažljivo odabrano i označeno da se ne dira zbog opasnosti od agresivnog djelovanja NaOH na kožu. Uzorak se sakuplja (apsorpcija CO₂) dva tjedna do mjesec dana. Istaloženi karbonat se plastičnom žličicom pažljivo sakupi u plastičnu posudu, dobro začepi i označi naziv (šifra) uzorka. Kod rukovanja s NaOH ruke zaštititi gumenim rukavicama.
 

UPUTE ZA SAKUPLJANJE UZORAKA ZA ³H ANALIZU

Za mjerenje aktivnosti tricija u tekućinskom scintilacijskom brojaču, uz elektrolitsko obogaćivanje, potrebno je najmanje 700 mL uzorka vode. Ukoliko je moguće, dobro je donijeti 1,5 L, kako bi se ostavila mogućnost za ponavljanje mjerenja.

Oborine (kišnica, snijeg)

Sakupljanje uzorka mjesečne oborine za izotopne analize provodi se na sljedeći način:

1. Nakon dnevnog očitavanja količine kišnice, kišnicu iz menzure prebaciti u plastični kanistar od 5 litara i kanistar dobro začepiti. Kišnicu iz kišomjera sakupljati u kanistar tijekom jednog mjeseca. Ako se radi o snijegu, snijeg otopiti i prebaciti u kanistar. Zatvoreni kanistar čuvati na što hladnijem mjestu (ne izloženo suncu), također ne u blizini bilo kakvog izvora radioaktivnog zračenja (npr. gromobran, detektor dima).
2. U slučaju kada se količina kišnice (snijega) ne očitava dnevno, sadržaj kišomjera se prebaci u plastični kanistar (5L) zadnji dan u mjesecu. Ukoliko je tijekom mjeseca bilo jačih kiša poželjno je kišomjer isprazniti (prebaciti kišnicu u kanistar) nakon takvih jačih kiša.
3. Zadnji dan u mjesecu voda iz kanistra se prebacuje u plastičnu bocu od 700 ml na kojoj je oznaka odgovarajućeg mjeseca. Boca se napuni do vrha (ako ima toliko vode), dobro začepi (unutarnji i vanjski čep) i spremi u kutiju sa ostalim uzorcima mjesečnih kišnica. Kutiju s uzorcima držati na što hladnijem mjestu (ne izloženo suncu), ne u blizini bilo kakvog izvora radioaktivnog zračenja.
4. Preostalu vodu u kanistru, ako je ima, baciti. U isti kanistar sakupljati kišnicu (snijeg) za idući mjesec na gore opisan način.

Podzemne vode i izvori

U slučaju arteških bunara pumpati vodu neko vrijeme (15-20 min). Čistu bocu isprati uzorkom, te zatim napuniti bocu do vrha i začepiti je. Označiti uzorak.

NAPOMENA

Nakon izvršenog  mjerenja aktivnosti ¹⁴C ili ³H neiskorišteni ostaci uzoraka  će se baciti, ako prilikom dostavljanja nije drugačije dogovoreno.