Kemijska sudbina lijekova je važna znanstvena, okolišna i javnozdravstvena tema. Prihvaćeni termin "farmakoekologija" uključuje razumijevanje kemijskih transformacija lijeka induciranih okolišnim uvjetima i određivanje ekotoksikoloških svojstava nastalih razgradnih produkata. Među brojnim čimbenicima koji određuju kemijsku sudbinu nekog lijeka posebno se izdvajaju kloriranje voda i utjecaj sunčevog svjetla. U ovom se projektu istražuju mehanizmi oksidacijskih reakcija (kloriranje) odabranih lijekova i njihove fotokemijski inducirane reakcije. Izbor male biblioteke lijekova (npr. gemfibrozil, metformin ili 5-fluorouracil) temelji se na stupovima informacija kojima se definiraju prioritetni kandidati za Četvrti popis praćenja tvari, a u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Istraživanje kemijskog i ekološkog profila lijekova pretpostavlja interdisciplinaran pristup, institucionalnu suradnju i metodološku sinergiju. U okviru projekta suradnici s pet različitih znanstvenih institucija (8 zavoda, 2 države) koristit će napredne spektroskopske tehnike (NMR/EPR) za in situ praćenje kemijskih reakcija, preparativne alate (LC-MS) za izolaciju produkata, te ekotoksikološka ispitivanja na testnim organizmima normiranim i akreditiranim metodama. Eksperimentalni dio istraživanja bit će podržan intenzivnim korištenjem računalnih tehnika (ab initio, DFT teorijske razine) koje omogućuju predviđanje i tumačenje izmjerenih podataka. Ovakvo integriranje različitih pristupa može poslužiti drugim istraživačima kao orijentacija za redizajn ili implementaciju novih koncepata ispitivanja kemijske sudbine lijekova u okolišu. Dobiveni rezultati o kemijskoj sudbini odabranih kandidata (kemijski sadržaj reakcijske smjese i ekotoksikološki status pojedinih produkata) bit će doprinos stalnom nastojanju mjerodavnih institucija da nadopune službene baze podataka informacijama koje nedostaju.