Objavljeno: 07.02.2018. 11:34

Korištenje ionizirajućeg zračenja u zaštiti i konzerviranju kulturnih dobara

U izdanju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) objavljena je knjiga na temu korištenja ionizirajućeg zračenja u zaštiti i konzerviranju kulturne baštine pod nazivom "Uses of Ionizing Radiation for Tangible Cultural Heritage Conservation".

Korištenje ionizirajućeg zračenja u zaštiti i konzerviranju kulturnih dobara

U nastanku ovog vrijednog izdanja, prvog u tom području, sudjelovali su djelatnici Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju (LRKD)  Zavoda za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Branka Katušin – Ražem i dr. sc. Dušan Ražem, sada u mirovini, te dr. sc. Branka Mihaljević i dr. sc. Irina Pucić, kao i Mario Braun iz Hrvatskog restauratorskog Zavoda (HRZ). U dva poglavlja opisani su povijesni razvoj i dostignuća u primjeni radijacijske metode u Hrvatskoj te posebno istaknuti uspješni primjer upotrebe zračenja u spašavanju kulturne baštine ugrožene ratom u Hrvatskoj.

Knjiga donosi pregled nekih od najznačajnijih rezultata postignutih tijekom deset godina odvijanja regionalnih projekata IAEA-e u europskim zemljama članicama povezanih s temom očuvanja kulturne baštine korištenjem radijacijske metode, a neka poglavlja predstavljaju i koristan uvod u korištenje zračenja na području zaštite materijalnih kulturnih dobara.

Hrvatska je jedna od začetnica organiziranja regionalnih projekata IAEA-e na ovu temu upravo zahvaljujući činjenici da se kroz suradnju LRKD i Hrvatskoga restauratorskog zavoda, na Institutu Ruđer Bošković već niz godina radi upravo na primjeni takvih tehnika za očuvanje kulturne baštine. To je i jedan od razloga zašto se naša zemlja svrstala uz malobrojne europske zemlje poput Francuske, Poljske i Rumunjske u kojima postoji iskustvo korištenja zračenja u svrhu zaštite kulturnih dobara. Uz suradnju s HRZ-om, LRKD surađuje i s ostalim institucijama koje uključuju Hrvatski državni arhiv, Akademiju likovnih umjetnosti, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Muzej Mimara, Etnografski muzej u Zagrebu, kao i muzeje u Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Sisku i drugim gradovima u široj regiji.

altar

Oltar Sv. Križa, Kamensko, Crkva Bl. Djevice Marije Snježne, nakon izvedenih konzervatorsko-restauratorskih radova.

Razvijanje odgovarajućih tehnika očuvanja kulturnih dobara koje ne ugrožavaju dugovječnost ili autentičnost djela od iznimne je važnosti jer je upravo očuvanje svjetske kulturne baštine ključno pitanje i održavanja nacionalnog identiteta, kao i razumijevanja utjecaja ili razmjene među civilizacijama kroz povijest. Tehnika radijacijske dezinfestacije pokazala se posebno uspješna u očuvanju predmeta kulturne baštine, a nacionalni i međunarodni istraživački programi pripomogli su razvoju harmonizirane metodologije.

Ova publikacija pruža najsuvremenije znanje o tehnologiji zračenja koja se primjenjuje kod očuvanja i konsolidacije predmeta kulturne baštine te ujedno predstavlja i vrijedan izvor informacija kustosima, konzervatorima, restauratorima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima i znanstvenicima aktivnim u različitim područjima očuvanja kulturne baštine u muzejima, knjižnicama, arhivima, arheološkim institucijama, povijesnim zgradama i konzervatorskim radionicama.

Naslovnicu knjige krasi i slika primjera posebno uspješnog hrvatskog slučaja korištenja radijacijske metode, polikromirana skulptura anđela podrijetlom iz 12. Ili 13. stoljeća spašena iz crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Gore kraj Petrinje razrušene u ratu, koja je konzervirana dezinfekcijom zračenjem.

Ova stranica koristi kolačiće

Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.