Prijeđite na glavni sadržaj

Svečano predstavljeno posebno izdanje 'Croatica Chemica Acta' posvećeno dr. Biserki Kojić-Prodić, zaslužnoj znanstvenici IRB-a

Pored svih njezinih uspjeha, u fokusu dr. Kojić-Prodić su i danas njezini suradnici. U svojem je obraćanju iskoristila priliku pohvaliti rad svojih kolega i uspjeh laboratorija u postavljanju novih vrućih tema istraživanja u području kemijske kristalografije
17.9.2018.
Svečano predstavljeno posebno izdanje 'Croatica Chemica Acta' posvećeno dr. Biserki Kojić-Prodić, zaslužnoj znanstvenici IRB-a

Na Institut Ruđer Bošković (IRB) danas je predstavljen specijalni broj časopisa Croatica Chemica Acta (Vol. 91, No 2) posvećen dr. sc. Biserki Kojić-Prodić, zaslužnoj znanstvenici IRB-a, u povodu njezinog 80-tog rođendana.

Gosti urednici, Marija Luić i Aleksandar Višnjevac, okupili su suradnike i kolege dr. Kojić-Prodić, njih šesnaest iz devet zemalja svijeta i priredili uistinu iznimno izdanje koje svojim znanstvenim sadržajem živo zrcali istraživački fokus, ali i odaje počast životnom motu dr. Kojić-Prodić - interdisciplinarnosti kao jedinom ispravnom pristupu rješavanju znanstvenih problema.

Ključna uloga u razvoju kemijske i biološke kristalografije

''Nikada nisam razmišljala o sebi kao jako važnoj osobi i nisam napravila nikakav profesionalni zapis o svom životu.'' – tim riječima započinje svoju autobiografiju u ovom posebnom izdanju dr. Kojić-Prodić.

Međutim, da je do sada zadužila mnoge svoje kolege znanstvenike, Institut Ruđer Bošković te cjelokupnu hrvatsku, ali i međunarodnu akademski zajednicu, postavivši temelje interdisciplinarnom razvoju kemijske i biološke kristalografije u našoj zemlji, potvrđuje i veliki broj radova koji je pristigao uredništvu za posebno izdanje 'Croatica Chemica Acta (CCA)' kojim su kolege željeli na jedan poseban način zahvaliti dr. Kojić-Prodić, potvrdila je prof. dr. sc. Olga Kronja, glavna urednica CCA.

U svojem obraćanju dr. sc. David Smith, ravnatelj IRB-a, posebno se zahvalio dr. Kojić-Prodić u ime Instituta i to ne samo za bogati znanstveni doprinos, već i nesebičan doprinos razvoju sustava znanosti kako na IRB-u, tako i na nacionalnoj razini svojim cjelokupnim radom, a posebno svojim angažmanom u statusu zamjenice prorektora zagrebačkog Sveučilišta, predsjednice Znanstvenog vijeća IRB-a te od 2005. godine zaslužne znanstvenice IRB-a. ''Ono što posebno oduševljava kod dr. Kojić-Prodić jest da iako je otišla u mirovinu prije petnaest godina, ona svaki dan dolazi na Institut i nastavlja doprinositi.'' – zaključio je dr. Smith.

Izvanredni rezultati u 'nemogućim' uvjetima

Dr. sc. Borislav Kovačević istaknuo je njezin doprinos u razvoju kristalografije te naglasio kako se Laboratorij za kemijsku i biološku kristalografiju, kojega je utemeljila 1997. godine, pozicionirao kao jedan od vodećih na IRB-u po veličini znanstvene produkcije. Osim izvanrednih rezultata istraživanja i brojnih publikacija, a do danas njezina bibliografija broji 280 radova s preko 2700 citata, kolege dr. Kojić-Prodić ističu i veliki trud u pribavljanju neprocjenjive opreme u situacijama kad se to, što uslijed inflacije, što uslijed ratnih i poslijeratnih okolnosti, činilo gotovo nemogućim.

Dr. Kojić-Prodić bila je i voditeljica Nacionalnog centra pridruženog Cambridge Crystallographic Data Centre, u okviru kojeg je ostvarena implementacija baze Cambridge Structural Database i diseminacija baze od 1985.-2007. Bila je članica Komisije za kemijsku kristalografiju u okviru Međunarodne kristalografske unije u razdoblju 1989/98.

''Postoji dugogodišnja povijest kemijske kristalografije i korištenja Cambridge Structural Database (CSD) u Hrvatskoj, koja datira još od 1985. godine kada je CSD baza po prvi puta postala dostupna hrvatskim znanstvenicima zahvaljujući naporima dr. sc. Biserke Kojić-Prodić. Njezini napori u osnivanju Nacionalnog centra značajno su doprinijeli razvoju kemijske kristalografije u Hrvatskoj.'' – istaknuli su u posebnom izdanju CCA-a Peter A. Wood i suradnici iz CCDC-a

Posebna briga za karijere mladih znanstvenika - interdisciplinarnost kao moto

Osim toga, neprocjenjiv je doprinos dr. Kojić-Prodić u upravljanju i razvijanju karijera mladih znanstvenika kao i posebna pažnja kojom je njegovala interdisciplinarni pristup u Laboratoriju u kojem je razvila široki spektar pravaca istraživanja što potvrđuje da je imala jasnu viziju modernog laboratorija osposobljenog za kompetitivna istraživanja. 

Slijedom svega toga i danas, petnaest godina nakon odlaska u mirovinu dr. Kojić-Prodić, ovaj laboratorij bilježi sjajne rezultate te objedinjuje stručnjake pažljivo odabranih različitih profila, što je nužan uvjet za odvijanje interdisciplinarnih istraživanja. Tijekom svog istraživanja vodila je trinaest međunarodnih i četiri domaća projekta.

Suradnja na međunarodnoj razini

''Neprekidno usavršavanje i prenošenje znanja te suradnja s međunarodnim uglednim grupama obilježili su njezin rad i djelovanje, a ta bi znanja onda prenosila na nas, svoje kolege.'' – istaknula je dr. Marija Luić, koja danas uspješno vodi Laboratorij za kemijsku i biološku kristalografiju, a koja je na IRB došla kao diplomantica dr. Kojić-Prodić.

Dr. Kojić-Prodić boravila je u nekoliko navrata na usavršavanju u inozemstvu: 1972. na Svučilištu u Uppsali u grupi prof. Ivara Olafssona, gdje je proučavala prirodu vodikovih veza; 1976/77. u Medical Foundation of Buffalo, u grupi Nobelovca Herberta Hauptmana, gdje se upoznala s primjenom direktnih metoda za određivanje strukturnih faktora u rješavanju kristalnih struktura bioloških molekula. Za vrijeme boravka u grupi prof. Jana Kroona u Bijvoet centru za biomolekularno istraživanje Sveučilišta u Utrechtu 1983/84. upoznala se s metodama molekularnog modeliranja.

Uslijedio je boravak 1988. na sinkrotronu DESY u Hamburgu u grupi Nobelovke Ade Yonath, gdje se upoznala s metodama biološke kristalografije makromolekula, kriotehnikama, te korištenjem sinkrotrona. Uvođenjem direktnih metoda u kristalografiji i korištenjem moćnijih računala pokrenula je istraživanje kristalnih i molekularnih struktura prirodnih spojeva, organskih i biološki aktivnih spojeva (naročito biljnog hormona rasta auksina) i farmaka. Izučavanje konformacijske stabilnosti organskih i bioloških molekula računalnim (molekularna dinamika) i eksperimentalnim metodama (rendgenska analiza i spektroskopske metode) bio je temelj u uspostavljanju odnosa strukture i svojstava molekula i studija mehanizama kemijskih i bioloških reakcija, što je uvelike afirmiralo kemijsku kristalografiju u našoj sredini.

Stečeno znanje i iskustvo bili su ulog za 29-godišnji projekt s farmaceutskom tvrtkom Pliva. Velik podsticaj tom istraživanju bio je veći broj međunarodnih projekata među kojima je bio značajan onaj Europske Zajednice 1991/94, kojem je dr. sc. B. Kojić-Prodić bila koordinator i glavni istraživač.

'Dobar tim je suština svakog uspjeha!'

Za svoj rad dr. Kojić-Prodić primila je brojna priznanja i nagrade. Nagrađena je 1971. Državnom nagradom 'Ruđer Bošković', 1997. nagradom HAZU te 2010. Državnom nagradom za životno djelo i 2011. nagradom Instituta Ruđer Bošković. Dobitnica je i "DAAD-visiting science award" za 2000. i 2005. Članica je European Academy of Sciences, Bruxelles od 2003.

Za interdisciplinarni pristup izučavanju auksina dobila je priznanje američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) 1993. Napredak tog istraživanja bio je podstaknut četverogodišnjim projektom s National Science Foundation.

Dr. Biserka Kojić-Prodić u mnogo čemu je bila prva - pa je tako njezin laboratorij 1991. godine dobio i prvi europski projekt, a bila je i prva žena koja je imenovana zaslužnom znanstvenicom IRB-a. 

Pored svih njezinih uspjeha, u fokusu dr. Kojić-Prodić su i danas njezini suradnici. Ne čudi stoga, što je u svojem obraćanju iskoristila priliku pohvaliti rad svojih kolega i uspjeh laboratorija u postavljanju novih vrućih tema istraživanja u području kemijske kristalografije. ''Dobar tim je suština svakog uspjeha!'' – zaključila je današnju svečanost dr. Kojić-Prodić.

Kontaktirajte nas

Više informacija

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.