Povijest CIM-a

Povijest CIM-a

Povijest CIM-a
10. svibnja 1891: svečano otvaranje

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (čiji je direktor u to vrijeme bio dr. Otto Hermes) – Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria. Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.

1891 – 1900

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove „Hermes“ (motorni brod; nabavljen 1891.) i „Rudolf Virchow“ (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

1900 – 1914

Zgrada se širi i oprema namodernijom opremom (tekuća slatka i morska voda, plin, akvarij, bogata knjižnica s 3000 knjiga i 20 časopisa, prva istraživačka podmornica). Botanički vrt se preuređuje, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja. Od 1911. godine ustanovom je upravljao Wilhellm Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften.

1914 – 1930

Prvi svjetski rat usporava aktivnosti postaje, a gotovo čitava knjižna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Godine 1918. ustanova prelazi pod talijansku upravu (Stazione Zoologica, a zatim Istituto di Biologia Marina per l’Adriatico-Rovigno). U tom razdoblju započelo se s prvim praćenjem osnovnih hidrografskih parametra, istražuju se zooplankton, bentos, migracije jegulja i tuna, suzbijanja malarije, šire se botanički vrt i akvarij, a knjižnica se premješta u staru kapelu. Vatova 1928. godine publicira važan rad „Compendio della flora e fauna del mare Adriatico“.

1931 – 1940

U ovom razdoblju zajedničke talijansko-njemačke uprave („Deutch-Italienisches Institut für Meeresbiologie zu Rovigno“- „Istituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d’Istria“) Institut doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana, posebno na području biocenologije, taksonomije i ekologije morskih organizama. Institut počinje izdavati vlastite publikacije “Thalassia” i “Note”.

1940 – 1945

Zbog početka Drugog svjetskog rata broj zaposlenih se smanjuje, a znanstvena se aktivnost gotovo potpuno gasi. Gotovo 15000 naslova koje je tada sadržavala knjižnica kao i zbirka od oko 1000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju. Institut prestaje s radom 1945. godine.

1948 – 1962

Godine 1948. Institut je ponovno započeo s radom pod nadležnošću Ministarstva za znanost i kulturu Narodne Republike Jugoslavije. Administrativno, Institut je tada bio odjel “Instituta za oceanografiju i ribarstvo” u Splitu i nazvan je Institut za ribarstvenu ekologiju. Godine 1951. Institut prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom “Institut za biologiju mora”. Za potrebe istraživanja nabavljen je motorni brod “Bios”. U tom su razdoblju postignuti značajni uspjesi u području ribarstvene biologije i unaprjeđenja školjkarstva, te taksonomskih i ekoloških istraživanja. Institut posjećuju brojni znanstvenici i studenti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Godine 1956. godine počinje izdavati vlastiti znanstveni časopis “Thalassia Jugoslavica”. Godine 1961. 1300 knjiga i volumena časopisa vraćeno je iz Italije, a u to je vrijeme knjižnica surađivala i izmjenjivala naslove s čak 172 institucije širom svijeta.

1962 – 1980

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

1981 – danas

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.