Prijeđite na glavni sadržaj
Popularizacija znanosti može pomoći hrvatskom gospodarstvu

Održan okrugli stol o popularizaciji znanosti u Hrvatskoj

5.4.2013.
Održan okrugli stol o popularizaciji znanosti u Hrvatskoj

Okrugli stol na temu: 'POPULARIZACIJA ZNANOSTI – ZAŠTO JE HRVATSKA TREBA?' koji je održan 4. travnja 2013. u svečanoj dvorani Instituta Ruđer Bošković (IRB) okupio je brojne znanstvenike, popularizatore znanosti, ali i istaknute poduzetnike te komunikacijske stručnjake. Okrugli stol su podržali Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb. Posebni gost bio je Robert Firmhofer, direktor znanstvenog centra Kopernik iz Varšave, ujedno i predsjednik Europske mreže znanstvenih centara i muzeja.

Dobrodošlicu na Institut Ruđer Bošković svim prisutnima poželio je ravnatelj Instituta, Tome Antičić, istaknuvši kako se IRB u narednom periodu želi više otvoriti prema javnosti i dodatno pojačati aktivnosti vezane uz popularizaciju znanosti.

„Važno je naglasiti da je popularizacija znanosti prva stepenica prema konkurentnosti, odnosno razvoju gospodarstva i društva u cjelini. To je prirodan proces. Podupiranje programa i projekta popularizacije znanosti, posebno onih usmjerenih na mlade, a koji sustavno kroz neprekidnu interakciju njihovu prvotnu znatiželju i interes uspijevaju pretvoriti u ljubav prema pozivu u znanosti, omogućuju da se već u najranijoj dobi djeca zaljube u znanost i istraživanje te odluče školovanje nastaviti kao inženjeri, istraživači ili znanstvenici koji razvijaju inovacije, a tvrtke počinju shvaćati što znači ulaganje u istraživanje i razvoj. I krug se zatvara“ rekao je Antičić.

Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, istaknuo je važnost znanosti za inovaciju i konstantan napredak gospodarstva te izrazio toplu dobrodošlicu Robertu Firmhoferu.

U prvom dijelu događanja svih sedam sudionika je održalo desetominutne prezentacije o popularizaciji znanosti iz svog kuta profesionalnog života. Tako je Dunja Potočnik dala pregled zanimljivih statističkih podataka o interesu mladih za znanost te je ustvrdila:

„Istraživanja pokazuju da se mladi do 14. godine života odluče što ne žele studirati, odnosno što ne žele biti u životu. Zato popularizaciju znanosti treba, prije svega, usmjeriti na djecu u dobi između 10 i 14 godina.“

Ivanka Jerić s Instituta Ruđer Bošković govorila je o brojnim EU projektima IRB-a te je naglasila obvezu znanstvenika da komunicira o svom radu s javnošću, pogotovo kada je rad financiran javnim sredstvima. Posebno je istaknula kako IRB kroz stožerni strukturni projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) planira unaprijediti suradnju s gospodarstvom i širom akademskom i znanstvenom zajednicom otvaranjem svoje infrastrukture i vrijedne kapitalne opreme te postojećeg intelektualnog kapitala.

Robert Firmhofer naglasak je stavio na važnog znanstvenih centara za društvo, neformalno učenje, povezivanje znanosti i gospodarstva te povećanja interesa mlađih generacija za znanosti. Osim primjera vrlo uspješnog Znanstvenog centra Kopernik u Varšavi, kojeg godišnje posjeti više od milijun ljudi, Firmhofer je pokazao europske projekte koji su uspjeli izazvati veliki interes javnosti i koji su uspjeli popularizaciju znanosti podići na višu razinu.

Poduzetnik i poslovni anđeo, Saša Cvetojević, rekao je kako smatra da hrvatska znanost mora prestati percipirati novac kao nešto loše i ružno već da trebaju naći kvalitetan način komunikacije s gospodarstvom. Cvetojević vjeruje kako Hrvatska može postati zemlja znanja u kojoj se znanje može upotrijebiti za kvalitetne projekte i izvozne proizvode.

Komunikacijski stručnjak, Zrinka Makovac, ustvrdila je da znanstvenici mogu napraviti značajan napredak u percepciji javnosti prema znanosti ukoliko komuniciraju kvalitetnije, uz pomoć ljudi iz struke. Na taj način, ustvrdila je Makovac, znanost će dobiti i značajniji prostor u medijima te više sluha kod poduzetnika.

Prezentacija Marka Košičeka, znanstvenika s IRB-a, pobjednika FameLab natjecanja i istaknutog popularizatora znanosti, pokazala je svijet popularizacije znanosti iznutra. Košiček je govorio o konkretnim iznosima te je istaknuo da čak 83 posto sredstava pomoću kojih realiziraju programe i aktivnosti dolazi izvan Hrvatske.

Kao posljednji govornik, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Saša Zelenika, istaknuo je da sustav obrazovanja nije pratio promjene u gospodarstvu i da treba dati više važnosti određenim strukama na hrvatskom tržištu rada koje će uskoro postati dio Europske unije. Popularizacijom znanosti, ponajprije prirodnih znanosti, podiže se svijest javnosti o potrebi ulaganja u znanost, rekao je Zelenika.

Tijekom diskusije koja je uslijedila, javili su se, izravno iz dvorane i putem društvenih mreža, brojni znanstvenici, popularizatori znanosti, gospodarstvenici i studenti. Zanimljiva diskusija je pokazala različita mišljenja o načinu kako popularizacija znanosti treba izgledati. Svi uključeni su se složili da je ulaganje u znanost imperativ za gospodarski napredak Hrvatske. .

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.