Zbog nepovoljnih klimatskih promjena ugrožen je sektor poljoprivrede koji je ključan za razvoj gospodarstva. Produktivnost proizvodnje usjeva relativno je niska, a urodi osnovnih poljoprivrednih kultura ispod su europskih razina. Sve češće suše koje u prosjeku dolaze svakih tri do pet godina, rezultiraju značajnim štetama u proizvodnji pšenice što, ovisno o njihovom intenzitetu i trajanju, može smanjiti urod usjeva za 20-70%. Zbog teških klimatskih uvjeta ili nepovoljnih svojstava tla u nekim dijelovima Hrvatske, poljoprivredni proizvođači smanjili su svoju oljoprivrednu djelatnost ili su je čak u cijelosti napustili. Istovremeno okolišni uvjeti doprinose stvaranju bolesti koje se mogu proširiti i uzrokovati epidemije na usjevima pšenice što rezultira smanjenjem prinosa i kvalitete pšenice. Kad dođe do zaraze zbog kompleksne prirode interakcija domaćin/patogen/okolina, teško ju je nadalje kontrolirati. Bolesti poput Fuzarijske paleži klasa mogu smanjiti urode i do 80%. Nedavna pojavnost žute hrđe na području RH, i šire, dodatni je razlog za zabrinutost. Intelektualno vlasništvo nad domaćim sjemenom ima stratešku važnost za poljoprivredu i prehrambeno-prerađivačku industriju, posebno kroz razvoj novih sorti tolerantnih prema okolišnim stresovima uzrokovanim klimatskim promjenama, čemu je ovaj projekt i usmjeren. Neophodno je za istaknuti da je projekt usklađen sa Strategijom Europa 2020, njenim prioritetom „pametan rast“ i predvodničkom inicijativom „Unija inovacija“ kojoj je cilj usmjeriti fokus politike istraživanja i razvoja te inovacija na izazove s kojima se naše društvo susreće kao što su klimatske promjene. Sve istraživačke aktivnosti kao što su postavljanje pokusa u stakleniku i polju, odabir materijala, mjerenje agronomskih svojstava i karakteristika kvalitete, učinkovitosti fotosinteze, fiziološkog odgovora u pogledu antioksidativnog i hormonskog sustava, ili ekspresiji gena na molekularnoj razini i sl. pratit će istraživački tim kojeg čine stručnjaci voditelja i partnera.