Prijeđite na glavni sadržaj

Kolokvij IRB-a: „Ruđer Bošković, naš prethodnik u arheologiji i diplomaciji“

Vrijeme
13.11.2013. 15:30
Lokacija
IRB, dvorana III.
Kolokvij IRB-a: „Ruđer Bošković, naš prethodnik u arheologiji i diplomaciji“

Akademik Emilio Marin, redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor i prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, održat će u srijedu 13. studenog s početkom u 15:30 u dvorani III. u sklopu Kolokvija IRB-a predavanje pod naslovom „Ruđer Bošković, naš prethodnik u arheologiji i diplomaciji“.

Na predavanju će biti riječi o Boškovićevoj svestranosti i to s motrišta humanističkih struka. Naime, doprinos Ruđera Boškovića prirodnim znanostima dobro je poznat, međutim njegov rad u području humanističkih znanosti i diplomaciji nije dovoljno istražen.

Još kao student, Ruđer Bošković okušao se u arheološkim iskapanjima u Tusculumu u okolici Rima. Potom je ispravno protumačio astronomsku funkciju tek pronađena Augustova obeliska i predvidio lokaciju Troje. Premda sporedni u Boškovićevu stvaralaštvu, ti rezultati impresivno se uklapaju u povijest arheologije, a možemo ih povezati i s dostignućima koja su učinila njegova tehnička znanja itekako korisnima za zaštitu spomenika, poglavito u Papinskoj državi.

Osim aktivnosti u području arheologije i astronomije, Ruđer Bošković pokazao je i veliki talent za komunikaciju i opažanja što je rezultiralo brojnim putopisima, ali i bavljenjem diplomacijom.

Ruđer Josip Bošković – homo universalis, rođen u Dubrovniku 1711. godine, jedan je od najvećih i najpoznatijih hrvatskih filozofa i znanstvenika. Izabran je za člana Francuske akademije znanosti (Académie des Sciences) 1748. godine, a francusko državljanstvo primio je 1773. godine.

O predavaču

Emilio Marin je redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor i prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Splitu 6. veljače 1951 godine.

Nakon diplome na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1973) bio je dugogodišnji kustos, muzejski savjetnik (od 1986) i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu (1988-2004) te voditelj arheoloških istraživanja u Saloni i, osobito, Naroni.

Počasni je doktor Sveučilišta Paris-Est (2005), redoviti gostujući profesor na Sveučilištu Paris-Sorbonne (2002/2003), redoviti naslovni profesor provincijalne arheologije na Sveučilištu u Splitu (u trajnom zvanju od 2003). Bio je i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom Malteškom redu od 2004. do 2011. godine.

Autor je i urednik brojnih knjiga te nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova i članaka.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.