Prijeđite na glavni sadržaj

Nobel na IRB-u - kemija

Vrijeme
18.11.2015. 15:30
Lokacija
dvorana III.
Nobel na IRB-u - kemija

Institut Ruđer Bošković (IRB) već šestu godinu za redom, organizira ciklus popularno-znanstvenih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti. Prvo predavanje u ciklusu 'Nobel na IRB-u' pod naslovom ''Kako stanice popravljaju oštećenu DNA i čuvaju genetičku informaciju?'' održat će dr. sc. Ksenija Zahradka s početkom u 15:30 sati u dvorani III. krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička 54.

Organiziranjem ovog ciklusa predavanja IRB želi širu javnost upoznati sa znanstvenim otkrićima za koja su dodijeljene Nagrade te ih zainteresirati za znanstvena istraživanja na kojima rade hrvatski znanstvenici. Nobelova nagrada predstavlja jedno od najznačajnijih svjetskih priznanja pojedincima ili organizacijama za postignuća u različitim područjima ljudskog djelovanja. IRB desetljećima razvija sve glavne pravce prirodnih znanosti i njeguje akademski duh te je stoga pravo mjesto na kojem se ova otkrića trebaju na pristupačan način predstaviti javnosti.

SAŽETAK PREDAVANJA

Nobelovu nagradu za kemiju 2015. godine dobili su švedski znanstvenik Tomas Lindahl, američki znanstvenik Paul Modrich i turski znanstvenik Aziz Sancar, za izučavanje i rasvjetljavanje mehanizama popravka DNA na molekularnoj razini. 

Molekula DNA, nosilac genetičke informacije, konstantno je izložena oštećenjima koja se događaju spontano, tijekom normalnog staničnog ciklusa ili su izazvana vanjskim faktorima, kao što su zračenje, isušivanje, toksične kemikalije. Da bi sačuvale integritet genoma i preživjele, stanice su razvile različite mehanizme za popravak tih oštećenja. Tomas Lindahl je jedan od prvih znanstvenika koji je uočio da molekula DNA u normalnim fiziološkim uvjetima doživljava promjene, tj. da se njezini sastavni dijelovi – dušične baze – spontano kemijski modificiraju. 

Ranih 70-tih godina prošlog stoljeća Lindahl je otkrio i biokemijski karakterizirao DNA glikozilazu, enzim koji ima ključnu ulogu u molekularnoj mašineriji za popravak DNA izrezivanjem baza (base excision repair) pomoću koje se promijenjene baze uklanjaju iz DNA. U 1980-tim Aziz Sancar je otkrio da bakterije izložene visokim dozama UV zračenja mogu preživjeti zahvaljujući enzimskom sustavu koji iz DNA uklanja pirimidinske dimere, oštećenja nastala pod utjecajem UV svjetla. Sancar je izolirao Uvr proteine koji su sastavni dio sustava za popravak izrezivanjem nukleotida (nucleotide excision repair), a ekvivalentni reparatorni sustav kasnije je mapirao i kod ljudi.  Američki biokemičar Paul Modrich je pak pokazao kako stanica ispravlja greške koje nastaju kada se DNA umnaža (replicira) tijekom stanične diobe. Biokemijski je karakterizirao sustav za popravak krivo sparenih baza (mismatch repair) koji 1000 puta smanjuje pojavu grešaka tijekom kopiranja genoma. 

Danas znamo da defekti u popravku DNA dovode do nestabilnosti genoma i nakupljanja mutacija, što predstavlja podlogu za razvoj različitih nasljednih i kancerogenih bolesti kod čovjeka. Stoga istraživanja mehanizama popravka DNA predstavljaju temelj za razumijevanje uzroka tih bolesti kao i za razvoj novih terapija u njihovu liječenju. 

BIOGRAFIJA

Ksenija Zahradka, viša znanstvena suradnica Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu, diplomirala je molekularnu biologiju 1991. godine, magistrirala 1994. i doktorirala 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakutetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2002. usavršavala se Medicinskom fakultetu Necker Sveučilišta René Descartes u Parizu, u grupi prof. Miroslava Radmana. Bavi se izučavanjem gena, enzima i molekularnih mehanizama koji sudjeluju u genetičkoj rekombinaciji i popravku DNA. Dobitnica je Državne godišnje nagrade za znanost, za otkriće mehanizma popravka DNA u radiorezistentnoj bakteriji Deinococcus radiodurans, koje je objavljeno 2006. godine u časopisu "Nature". Aktivno sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi na Sveučilištima u Zagrebu i Osijeku. Predsjednica je Zakladnog vijeća programa "Znanje i otkrića" Zaklade Adris te predstavnica Hrvatskog genetičkog društva u Europskom društvu za mutagenezu i genomiku.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.