Europski centar za kontrolu droga i ovisnosti o drogama (engl. European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction - EMCDDA) zaključke ovog rada uvrstio je u svoje redovito godišnje izvješće, koje je, također, objavljeno danas, izrazivši na taj način potporu razvoju i primjeni ove inovativne metodologije kao komplementarne metode za praćenje i suzbijanje problema ovisnosti.

Glavni cilj istraživanja bio je načiniti procjenu regionalnih razlika i vremenske promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga u velikim europskim gradovima. Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasy-a, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi 41 europskog grada, uključujući i Zagreb, a uzorkovanje je provedeno tijekom dvaju sedmodnevnih razdoblja u travnju 2012. i ožujku 2013. godine. Uzorkovanje u travnju 2012. obuhvatilo je 23 grada u 11 zemalja, a uzorkovanje u ožujku 2013. 42 grada u 21 zemlji.

Izdvajamo neke od najvažnijih rezultata s osvrtom na situaciju u Zagrebu:

• Uočena je izrazita regionalna raznolikost intenziteta potrošnje pojedinih tipova droga;
• Prosječna stopa potrošnje svih 5 istraživanih droga u Zagrebu niža je od sveukupne prosječne stope potrošnje svih gradova uključenih u istraživanje;
• Stopa potrošnje kokaina izrazito je viša u zapadnoj, nego u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u u zapadno-europskim gradovima, ali pokazuje trend porasta u odnosu na 2011. godinu;
• U pojedinim su gradovima uočene značajne međugodišnje varijacije u potrošnji pojedinih droga, dok ta varijabilnost nije dokazana na razini sveukupne prosječne stope potrošnje svih gradova. U Zagrebu je uočen statistički značajan porast stope potrošnje MDMA-a i marihuane u 2013. u odnosu na 2011. godinu;
• Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi istočne Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke. Potrošnja metamfetamina u tim gradovima višestruko je viša nego u većini ostalih gradova. Potrošnja metamfetemina u Zagrebu za sada je vrlo niska.

Objavljena studija predstavlja značajan korak u daljnjoj afirmaciji analize otpadnih voda kao komplementarnog izvora podataka za proučavanje problema ovisnosti o drogama. Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga temelje se na podacima o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalnim upitnicima o navikama u potrošnji droga.

Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja. Posebnu prednost novom pristupu daje usuglašena metodologije uzorkovanja, analize i obrade rezultata što omogućava izravnu usporedbu stope potrošnje droga u zemaljama i gradovima različite veličine.

Stoga bi pokretanje redovitog i sustavnog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu. Takav pristup stvorio bi i dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku.

Nositelj studije u Hrvatskoj bio je Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (odgovorni istraživač dr. Senka Terzić) koji već nekoliko godina uspješno radi na razvoju i primjeni ove inovativne metodologije za praćenje zloporabe droga.

Prva opsežnija studija realizirana je 2009. godine uz potporu Grada Zagreba, čime je Zagreb postao jedna od referentnih točaka za praćenje trendova u zloporabi droga u Europi. Nekoliko projekata uspješno je realizirano i uz potporu Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade Republike Hrvatske, a u tijeku su aktivnosti za daljnju popularizaciju ove metodologije kao komplementarnog pristupa u provedbi nacionalne stategije za praćenje zloporabe droga.

Kontakti za dodatne informacije