Riječ je o suradnji s naglaskom na dva strateška projekta: O-ZIP-u, strukturnom projektu IRB-a, koji se od prosinca 2014. godine nalazi na listi prioriteta Europske unije ulaskom u Operativni program za razdoblje 2014. - 2020., te strateškom projektu FER-a i Sveučilišta u Zagrebu ''Inovacijski centar'' (IC) koji se nalazi na indikativnoj listi MZOS-a.

Inovacijski centar FER-a, vrijedan je oko 44 milijuna eura, a zamišljen je kao visokotehnološka potpora hrvatskoj industriji. Primarni cilj ovog projekta je razvoj tehnologija i prototipova zasnovanih na primijenjenim znanstvenim istraživanjima na područjima od strateškog značaja za gospodarski i društveni razvoj: od informacijsko-komunikacijske tehnologije, energetike, robotike, transportnih sustava, biomedicinskog inženjerstva do tehnologije naprednih komponenata.

"Naš je cilj razvijati tehnologije do faze inkubacije i komercijalizacije, a onda ih prenijeti u proizvodni sektor u obliku certificiranih prototipova ili inovativnih procesa." - objašnjava prof. Grgić, dekan FER-a i zaključuje: "nerijetko se događa da mladi doktorandi s FER-a i Sveučilišta dođu do izvrsnih znanstvenih rezultate koje onda pospreme u ladice, a ovakav centar bi im omogućio da te rezultate pretvore u inovacijska rješenja koja bi imala značajnu korist za gospodarstvo."

Stožerni strukturni projekt IRB-a "Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu" (O-ZIP) vrijedan je 55 milijuna eura i primarni cilj mu je stvaranje multidisciplinarnih inkubatora za prijenos znanstvenih i tehnoloških rješenja u konkretne proizvode i usluge u industriji i to u području biologije i medicinske znanosti, napredne tehnologije i materijala, istraživanja mora i ekologije te informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Dvije institucije već su se potvrdile kao ključne u povlačenju sredstava iz Europske unije. Tako je do sada FER povukao oko 16 milijuna eura kroz različite programe EU. Samo u prethodnoj 2014. godini FER je prijavio čak 30 projekata u okviru programa Horizon 2020, od kojih su tri pred potpisivanjem, a rezultate evaluacije ostalih projekata očekuju do kraja 2015. godine.

"IRB je već u 2015. godini višestruko premašio svoj plan u dobivanju Horizon 2020 projekata s već šest potpisanih i još dva koja uskoro potpisujemo, s financijskim iznosom od oko 6 milijuna eura. IRB se realno nada Horizon 2020 projektima vrijednim još nekoliko milijuna eura do kraja godine." – ističe ravnatelj Ruđera dr. sc. Antičić.

Pored toga, od početka implementacije FP7 programa (od 2007. godine) znanstvenici IRB-a sudjelovali su u 33 projekata ukupne ugovorene vrijednosti preko 11 milijuna eura. Ukupna vrijednost svih strukturnih projekata IRB-a je oko 80 milijuna eura. Snagu IRB-a dodatno potvrđuju i dva prestižna projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), vrijedna preko 3,5 milijuna eura, a koliko su prestižni ovi projekti potvrđuje i činjenica da čak u svjetskim razmjerima - pregovaračka pozicija institucije znatno jača ako ima projekt ERC-a.

Jačanjem suradnje FER-a i IRB-a na strateškim strukturnim projektima dodatno će se povećati priljev sredstva iz europskih fondova u razvoju inovativnih i konkurentnih proizvoda i usluga, prijeko potrebnih hrvatskome gospodarstvu.

Na temelju ove suradnje stručni znanstveni timovi definirat će i realizirati konkretne projekte na temelju sinergijskih potencijala navedenih strateških projekata kako bi se izbjegla preklapanja u projektima i kako bi se optimalno iskoristile vlastite mogućnosti i resursi te nacionalni i europski izvori sredstava za istraživanje i razvoj inovacija.

Uz ravnatelja IRB-a dr. Antičića i dekana FER-a prof. Grgića, potpisivanju su nazočili dr. Tomislav Šmuc, pomoćnik ravnatelja IRB-a za međunarodnu suradnju i projekte, dr. Neven Soić, pomoćnik ravnatelja IRB-a za znanost i obrazovanje te predstavnici FER-a: prof. Mario Vražić, prodekan za organizaciju i poslovanje, prof. Gordan Gledec, prodekan za znanost te prof. Nedjeljko Perić, zamjenik predsjednika Savjeta Fakulteta.

U uspješnim zapadnim zemljama znanost je jako blisko povezana s gospodarstvom. Kod nas, nažalost, to nije slučaj, za što postoje brojni razlozi. Tu je dakako loše stanje gospodarstva, jer teško je plasirati znanje u ekonomiju s jako malom komponentom visokotehnološkog usmjerenja. Međutim, veći problem je da znanstveni instituti i sveučilišta nisu prilagođeni obaviti takva istraživanja i razvoj koja su industriji neophodna. Upravo strateški strukturni projekti kao što su O-ZIP i Inovacijski centar to mijenjaju - zaključili su danas čelnici ovih dviju institucija.