Prijeđite na glavni sadržaj

Genetske bolesti kod čovjeka su pradavno evolucijsko nasljeđe

16.10.2008.

Evolucijski genetičari, dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo i prof. dr. Diethard Tautz s Max-Planck Instituta u Plönu i Instituta 'Ruđer Bošković' u Zagrebu pokazali su da većinu organizma na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti. To otkriće navodi na zaključak da su genetske bolesti kod čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježna komponenta života. Ovo neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa 'Molecular Biology and Evolution', a već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u prestižnom časopisu 'New Scientist', što pokazuje da se radi o iznimno atraktivnom otkriću.

Prošle godine odjeknula je vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti razvijene na Institutu 'Ruđer Bošković'. Koristeći ovaj inovativni pristup, kako ga je nazvao Max Telford ugledni evolucijski embriolog s University College u Londonu, evolucijski genetičari iz Plöna i Zagreba sustavno su analizirali podrijetlo gena povezanih sa bolestima. Iako bi se moglo očekivati da su mnogi geni povezani s bolestima kod čovjeka nastali relativno kasno u evoluciji, npr. pojavom prvih sisavaca, hrvatsko-njemački dvojac otkrio je da se ogromna većina tih gena pojavila u samim počecima života na Zemlji.

Gotovo 60% gena koji su povezani s bolestima kod čovjeka vuče porijeklo od nastanka prvog života na Zemlji, dok pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 milijuna godina više od 98% takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu. Nasuprot ovim drevnim događajima, evolucijske genetičare posebno je iznenadila je činjenica da je zanemarivo mali broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti.

Iako je otprije bilo poznato da se gene vezane za bolesti može naći u evolucijski udaljenim organizmima, kao npr. vinskoj mušici ili oblićima, Dr. Domazet-Lošo i Prof. Tautz pokazali su po prvi put na sustavan način da je to istina za ogromnu većinu gena povezanih s bolestima. Trenutno nije jasno zašto geni koji su nastali relativno nedavno u evoluciji, kao na primjer oni koji su se pojavili kad i prvi sisavci, ne uzrokuju bolesti, ali istraživački tim najavljuje daljnja istraživanja.

Objavljeni rezultati Dr. Domazeta-Loše i Prof. Tautza imaju i neke praktične posljedice na biomedicinska istraživanja. Kako evolucijski genetičari u svom radu sugeriraju, poznajući ove evolucijske pravilnosti sada će biti jednostavnije pronaći nove gene uključene u genetske bolesti. Isto tako, detaljno poznavanje funkcije gena u udaljenim organizmima, kao na primjer morskoj spužvi, može pomoći u razumijevanju nastanka genetskih bolesti kod čovjeka.

Genetske bolesti kod čovjeka su pradavno evolucijsko nasljeđe

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.