Prijeđite na glavni sadržaj

Hrvatska: David među Golijatima!

Ove se godine od 19. do 25. listopada u cijelom svijetu obilježava Međunarodni tjedan otvorenog pristupa. Hrvatska je po broju radova u otvorenom pristupu u svjetskom vrhu!
20.10.2020.

Znanstvene informacije, bez obzira na njihovu veličinu i originalnost, namjenu te način objavljivanja, dio su nacionalnog blaga, navedeno je u Hrvatskoj deklaraciji o otvorenom pristupu. Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama. S obzirom na udio radova objavljenih u otvorenom pristupu, Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu. Pokazali su to rezultati nedavnog istraživanja kojeg su proveli znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) te Medicinskog fakulteta (MEF) Sveučilišta u Zagrebu, a koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Learned Publishing.

Hrvatska: David među Golijatima!

Uredništvo časopisa uvrstilo je rad hrvatskih znanstvenika u virtualno izdanje najboljih radova o otvorenom pristupu koji su u ovom časopisu objavljeni u proteklih dvanaest mjeseci, a povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa osigurali su besplatan pristup spomenutim radovima narednih mjesec dana.

Implementacijom otvorene znanosti mijenja se način provođenja znanstvenih istraživanja, pristupa i korištenja rezultata, razmjene i dijeljenja istraživačkih podataka i publikacija te uspostavljanja suradnji. To je ključno za rješavanje složenih istraživačkih pitanja i društvenih izazova u cilju jačanja gospodarskog rasta, inovacija i razvoja društva.

Zemlje Europske unije (EU) proizvode četvrtinu svjetskih znanstvenih radova, a prema podacima Europske komisije (EK) oko 40 posto radova u 2017. godini objavljeno je u otvorenom pristupu. Inicijative otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti općenito opisane su u brojnim politikama i preporukama Europske komisije, a većina zemalja EU je temeljem tih preporuka donijela nacionalne politike o otvorenoj znanosti.

Hrvatska još uvijek nije usvojila nacionalnu politiku o otvorenoj znanosti, no u pojedinim dokumentima je podupire te naglašava njezinu važnost za znanstvenu zajednicu, ali i cjelokupno društvo. Na nacionalnoj razini još uvijek nije propisana obveza objavljivanja svih publikacija hrvatskih autora u otvorenom pristupu, no takva ista obveza postoji za ocjenske radove na visokim učilištima kroz trenutno važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

U nedavno objavljenom radu su dr. sc. Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije IRB-a, te koautorice dr. sc. Lea Škorić i dr. sc. Jelka Petrak iz Središnje medicinske knjižnice MEF-a, analizirali radove s adresom hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima uključenim u citatne indekse Web of Science Core Collectiona (WoSCC): Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) te Emerging Sources Citation Index (ESCI).

Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u otvorenom pristupu, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4 posto. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom radova u otvorenom pristupu, kako u EU tako i na globalnoj razini.

''Dio analiziranih radova, njih oko 30 posto, objavljen je u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u otvorenom pristupu na stranicama izdavača. Naime, samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u otvorenom pristupu. Udio radova u otvorenom pristupu u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2 posto, što je također iznad europskog prosjeka od 40 posto'', objašnjava dr. Macan te dodaje kako u tome predvode radovi s područja humanističkih znanosti s udjelom od čak 80 posto te društvenih znanosti s udjelom od 71 posto.

To je dodatno specifično s obzirom na situaciju u ostalim zemljama gdje upravo društvene i humanističke znanosti imaju najmanji udio radova dostupnih u otvorenom pristupu.

Logo International Open Access Week-a

Krajnji zaključak analize je da radovi u otvorenome pristupu mogu značajno doprinijeti vidljivosti znanstvenih rezultata malih i perifernih znanstvenih zajednica, uključujući i one koji su objavljeni u lokalnim časopisima. Pri tome važnu ulogu imaju i nacionalne politike i infrastruktura.

U duhu otvorene znanosti autori su sam rad, kao i istraživačke podatke podijelili u otvorenom pristupu kroz digitalni repozitorij publikacija i istraživačkih podataka IRB-a - FULIR.

Valja napomenuti da je upravo dostupnost istraživačkih podataka na kojima su provođene analize jedan od ključnih preduvjeta za provjerljivost i ponovljivost provedenih istraživanja i jedan od značajnih koraka koji znanstvena zajednica mora napraviti u aktualnoj transformaciji prema većoj otvorenosti i transparentnosti.

'Ruđer' među prvima

Institut Ruđer Bošković je kao prva hrvatska znanstvena ustanova još 2015. godine donio Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij IRB-a simpatičnog naziva FULIR. Ova Odluka obvezuje sve djelatnike IRB-a da pohranjuju digitalne inačice svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij te kada je god to moguće osiguraju otvoreni pristup istima.

''IRB je tu propisanu obvezu povezao i s procedurom dodjele Godišnjih nagrada za znanstvenu izvrsnost tako što je kao jedan od uvjeta za dodjeljivanje nagrada znanstvenicima za najbolji rad postavio obvezu da ti radovi budu pohranjeni u IRB-ov digitalni repozitorij FULIR te, ako je moguće da im bude osiguran otvoreni pristup. Ovo je ujedno i prvi poznati primjer povezivanja neke obveze o pohranjivanju znanstvenih radova u digitalne repozitorije i osiguravanja otvorenog pristupa s nekom od procedura nagrađivanja odnosno napredovanja znanstvenika u Hrvatskoj'' navodi dr. Macan.

Otvoreni pristup ključan u borbi protiv koronavirusa

Međunarodni tjedan otvorenog pristupa, koji se ove godine obilježava od 19. do 25. listopada, vrijeme je za širu akademsku i znanstvenu zajednicu da koordinira akcije kojima bi otvorenost postala jedan od zadanih uvjeta istraživačkog rada.

U trenutnoj situaciji pandemije COVID-19 te hiperprodukcije znanstvenih radova, postaje važnije nego ikada, u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene do kojih se došlo primjenom znanstvenih metoda te koje su prošle recenzijski postupak. Vođeni tom idejom 'Ruđerov' tim iz Centra za znanstvene informacije kreirao je svojevrsni 'COVID-19 hub radova'.

dr. sc. Bojan Macan

dr. sc. Bojan Macan

''Izdvojili smo publikacije hrvatskih autora iz Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI koje govore o svim segmentima pandemije COVID-19. Tu se mogu pronaći najnoviji objavljeni znanstveni radovi o virusu SARS-COV-2 s medicinskog aspekta, ali i radovi o utjecaju pandemije na gospodarstvo, financije, kulturu i ostale segmente ljudskog djelovanja'' navodi dr. Macan te naglašava da je potrebno posebnu pozornost obratiti o kakvoj je publikaciji riječ odnosno je li publikacija prošla recenzijski postupak, gdje je objavljena, tko je izdavač, tko su joj autori i druge karakteristike koje su i inače važne kod kritičkog čitanja, pomalo zaboravljene vještine u našem društvu.

Velikom broju publikacija osiguran je i otvoreni pristup cjelovitom tekstu, a vrlo često i komercijalni izdavači privremeno osiguravaju besplatan pristup cjelovitim tekstovima radova s ovom tematikom.

''Svakako preporučamo COVID-19 Open Research Gateway, nastao u sklopu europskog projekta OpenAIRE, koji je svojevrsna polazna točka pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s pandemijom koronavirusa. Spomenuti portal probire bibliografske podatke o rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s tematikom COVID-19 tematikom iz relevantnih svjetskih izvora'' zaključuje dr. Macan.

Kontaktirajte nas

Više informacija

Bojan Macan

dr. sc. , Voditelj centra
Tel:
+385 1 456 0929
Mob: 099/261-7804
Interni broj:
1407

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.