Prijeđite na glavni sadržaj

Nobelove nagrade na „Ruđeru“ (medicina)

31.10.2011.

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) u četvrtak, 3. studenog 2011. godine s početkom u 15 sati u predavaonici I. krila prof. dr. sc. Branko Malenica održat će treće predavanje u Ciklusu znanstveno-popularnih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti za 2011. godinu pod naslovom: Receptori za prepoznavanje mikroorganizama i aktivacija efektorskih mehanizama urođene i stečene imunosti.

Nobelove nagrade na „Ruđeru“ (medicina)

Ciklus znanstveno-popularnih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti za 2011. godinu

Nobelova nagrada za medicinu za 2011. godinu dodijeljena je Amerikancu Bruceu Beutleru, Luksemburžaninu Julesu Hoffmannu i Kanađaninu Ralphu Steinmanu za njihova istraživanja koja su revolucionarno promijenila postojeće razumijevanje imunološkog sustava, otkrivši ključna načela njegova aktiviranja. Imunološki sustav omogućuje organizmu da se brani oslobađanjem antitijela i ubojitih stanica kojima reagira na viruse i bakterije. Njihova istraživanja otvaraju put razvoju novih lijekova i omogućuju obranu od imunideficijencije, a otvorili su put razvoju prevencije i liječenju infekcija, raka i upalnih bolesti.

Temeljne funkcije imunološkog sustava su da prepozna izuzetnu raznovrsnost patogena, aktivira efektorske mehanizme njihovog ubijanja te maksimalno zaštiti oštećenja vlastitih tkiva. Aktivaciji efektorskih mehanizama urođene i stečene imunosti prethodi receptorsko prepoznavanje raznih stukturnih sastavnica mikroorganizama. Izvorne strukturne sastavnice patogena (strukturne „predloške“) prepoznaju porodice receptora sličnih Tollu (TLR) i receptora sličnih NOD-u (NLR). Spomenute porodice receptora izražene su prvenstveno na površini i u citoplazmi imunosnih stanica urođene imunosti primjerice neutrofila, makrofaga i dendritičkih stanica. Interakcija receptora i ciljnih struktura aktivira imunosne stanice da stvaraju razne citokine i druge medijatore urođene imunosti s ciljem uklanjanja patogena. Osim što su efektorske stanice urođene imunosti, makrofagi i dendritičke stanice su i predočne stanice koje izražavaju molekule HLA i kostimulacijske molekule koje im omogućuju predočavanje vrlo specifičnih struktura (antigena) mikroorganizama limfocitima T i B i aktivaciju efektorskih mehanizama stečene imunosti. Za razliku od receptora urođene imunosti, receptori specifični za antigen limfocita T (TCR) i limfocita B (BCR) vrlo su specifični za strukture predočene u sklopu molekula HLA klase I i II. Citokini urođene imunosti u mikrookolišu važni su u aktivaciji stanične odnosno humoralne stečene imunosti koju pored specifičnosti odlikuje i memorija na prepoznati antigen. Prekomjerna aktivacija receptora urođene imunosti može dovesti do autoupalnih bolesti ili aktivacije autoimunih bolesti. Nasuprot tome, dendritičke stanice kao najefikasnije predočne stanice u aktivaciji stečene imunosti rabe se kao vakcine u terapiji nekih zloćudnih.

Profesor Branko Malenica znanstveni je savjetnik KBC-a Zagreb i voditelj Laboratorija za funkcijske testove u Zavodu za imunologiju Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku. Rođen je 1947. godine u Splitu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine. Poslijediplomski studij iz eksperimentalne biologije završio je na Sveučilištu u Zagrebu (1972.-1974.). Doktorirao je 1978. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1978.-1993. znanstveni je suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik na Središnjem institutu za tumore i slične bolesti u Zagrebu. U svojstvu gostujućeg profesora boravio je na Biološkom institutu Max Planck u Tübingenu (1983.-1985.), Njemačka, u Laboratoriju za imunogenetiku (prof. Jan Klein). Od 1993. godine voditelj je Laboratorija za funkcijske testove u Zavodu za imunologiju KBC-a Zagreb. Njegov znanstveni interes je imunopatogeneza i imunodijagnostika autoimunih i zloćudnih bolesti. Profesor je onkologije i imunologije na Prirodoslovno-matematičkom, Farmaceutsko-biokemijskom i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je 105 znanstvenih ( 42 u CC) i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima i knjigama.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.