U sklopu Simpozija održano je pet pozvanih predavanja na IRB-u i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a završna svečanost simpozija održana je u Atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u večernjim satima. O životu i radu akademika Ivan Supeka, osnivača Instituta Ruđer Bošković i Inter-univerzitetskog centra Dubrovnik i drugoj brojnoj, dragocjenoj ostavštini govorili su ugledni znanstvenici prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, dr. sc. Ivica Martinović, akademik Šlaus, prof. Aleksa Bjeliš i akademik Vladimir Paar.

IRB postavio spomen ploču u čast svog osnivača

Simpozij je započeo programom na IRB-u koji je otvorio ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić osvrnuvši se u uvodnom izlaganju na svoj prvi susret s akademikom: ''Imao tu čast osobno upoznati akademika Supeka. Upoznao sam ga 1997. kada sam se vratio u Hrvatsku, nakon doktorata u Americi i tražio mogućnosti nastavka znanstvenog rada u Hrvatskoj. Tako je došlo do sastanaka s pokojnim akademikom Supekom. I dok je vjerujem za njega taj susret bio ni po čemu posebno pamtljiv, na mene je ostavio duboki dojam i strahopoštovanje jer odmah mi je bilo jasno da sam u prisustvu vizionara i humaniste, čvrstih i jasnih stavova. Posebno me oduševio iskreni optimizam te, usudio bih se reći, mladenačka vjera u budućnost.''

Akademik Supek među prvima je uočio da moderna znanost zahtjeva motiviranje i obrazovanje velikog broja mladih suradnika, ali i izgradnju istraživačkih i multidisciplinarnih instituta. Upravo zahvaljujući viziji akademika Supeka IRB je iz instituta za teorijsku fiziku prerastao u multidisciplinarni i interdisciplinarni institut, koji postepeno nadrasta status najvećeg hrvatskog nacionalnog instituta i preuzima ulogu instituta koji je ujedno i europski prioritet.

''Ivan Supek svojim radom, djelovanjem i postojanjem bio je i jest uzor i idol brojnim generacijama znanstvenika. Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te su generacije izradile europski prepoznatljiv IRB-a. Naša je misija ne izgubiti ovaj sjaj i raditi na unapređenju Instituta Ruđer Bošković ka Institutu kakvim bi se Supek ponosio.'' – zaključio je Antičić.

Kao zahvalu svome osnivaču, u sklopu programa simpozija danas je na Institutu Ruđer Bošković svečano otkrivena spomen ploča u čast akademiku Supeku. Spomen ploča postavljena je na zgradi I. krila IRB-a koja od današnjeg dana nosi naziv ''Krilo Ivana Supeka''.

Uz svečano otkrivanje spomen ploče ravnatelj IRB-a dr. Antičić i dr. sc. Ivan Supek, sin pokojnog akademika, prisjetili su ovih riječi akademika: ''Kako pronaći svijet jasnih ciljeva? Svijet znanja, svijet humanosti, zaštite demokratskih načela, zaštite ljudskih prava, zaštite ljudskih manjina, širenja slobode, prava i sigurnosti za sve građane, očuvanja jezične i kulturne raznolikosti, svijet slobode, uspješnoga gospodarskog razvoja, ukratko boljeg i kvalitetnijeg življenja za sve. Put do ciljeva nije jednostavan, to je put znanosti, složenih postupaka, slojevitih politika i put vođen odabranim ljudima.“ - te zaključili: ''Ivan Supek bio je upravo takav odabrani, homo universalis vjeran idealima iz mladosti – humanizmu i socijalnoj pravdi i na tome mu hvala!''

Svečana akademija u HAZU-u

Akademik Ivan Supek bio je karizmatska i svestrana osoba s visoko postavljenim ciljevima za koje se žestoko borio i jedan je od najuglednijih Hrvata, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić u utorak navečer na svečanoj akademiji priređenoj u atriju palače HAZU u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Supeka koji je, smatra Kusić, kao rijetko koja osoba obilježio epohu.

''U svim svojim aktivnostima ostavio je dubok trag kojeg možda nismo ni svjesni. Njegovo djelo je veličanstveno i usporedivo sa Strossmayerovim i Akademija je ponosna što je bio njen član i predsjednik“ - zaključio je akademik Kusić. 

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras govorio je o akademiku Supeku kao rektoru i reformi Sveučilišta koju je pokrenuo u doba Hrvatskog proljeća s ciljem da se znanost što više koncentrira na Sveučilištu. Istaknuo je njegove težnje da se očuva jedinstvenost Sveučilišta i da se nastava poveže sa znanstvenim istraživanjima.

Supek se nije bojao velikih promjena i radikalnih mjera

Ravnatelj IRB-a dr.  Tome Antičić održao je izlaganje na temu ''Od Supekove vizije do nacionalnog i europskog prioriteta'' za akademika Supeka kazao da je bio vizionar i humanist, izuzetno osjetljiv na socijalnu pravdu koji je uvijek u svom djelovanju imao na umu šire interese i koji se nije bojao velikih promjena i radikalnih mjera. Antičić je istaknuo da akademik Supek sigurno ne bi bio zadovoljan današnjim stanjem znanosti u Hrvatskoj, ali da bi svojim vizionarskim načinom mogao, čak i bez dodatnih ulaganja u znanost, riješiti mnoga pitanja. Antičić je u tom smislu predložio osnivanje Hrvatskog instituta za tehnologiju znanosti koji bi, po njegovim riječima, za pet do deset godina mogao iznjedriti jednog nobelovca. 

Tromi i fragmentirani sustav koči napredak znanosti

''Tromi sustav znanosti i edukacije kod nas suviše koči progres. Nismo se prilagodili novom načinu rada i razmišljanja kakav funkcionira u vrhunskim zapadnim sveučilistima i institutima, onom načinu rada prema kojem znanstvenici i inžinjeri iz svih polja međusobno usko surađuju, gdje je gospodarstvo ključni partner u brojnim inicijativama, gdje se ide prema integraciji istraživanja umjesto razdvajanju, gdje se može usredotočiti na istraživanje i gdje se može vjerovati da će najuspješniji i najbolji upravljati, i gde će opći cilj biti opće poboljšanje znanosti za dobrobit gospodarstva i društva u cjelini. I to za razliku od postojećeg stanje, gdje suviše često znanost funkcionira u nekoordiniranim i pravno rascjepkanim jedinicama, s nejasnim i nekompetitivnim pravilima.   

Da je danas sa nama rado bih ga raspravljao s akademikom o tome ne bi li  za hrvatsku znanost, a i gospodastvo, bilo najučinkovitije kada bi se svi zagrebački tehnički i znanstveni fakulteti i instituti izdvojili iz sadašnjih fragmentiranih jedinica, i spojili u novi uistinu integrirani institut ili sveučilište koji bi okupio znanstvenike prema svjetskim kriterijima izvrsnosti. Recimo nešto kao Hrvatski institut za tehnologiju i znanost. Upravo takva institucija bi mogla, uvjeren sam, u roku od 5 do deset godina postati ne top 500, već top 100 sveučilište u svijetu, i upravo takva institucija bi mogla ili iznjedriti ili zaposliti u narednih 20 godina i jednog Nobelovca.'' - zaključio je Antičić.

Govoreći o Institutu Ruđer Bošković, Antičić je kazao da ta ustanova postupno nadrasta hrvatske okvire i postaje europski prioritet, a to je obrazložio podatkom da Institut očekuje iz europskih fondova 60 milijuna eura za istraživanja koja će imati utjecaja i na gospodarstvo.