Prijeđite na glavni sadržaj

Održan Simpozij Vladimir Jurko Glaser

20.10.2015.

Na Institutu Ruđer Bošković danas je održan Simpozij Vladimir Jurko Glaser u čast jedinstvenom znanstveniku koji je svojim vrijednim znanstvenim angažmanom i doprinosom zadužio hrvatsku i međunarodnu znanstvenu zajednicu. 

Održan Simpozij Vladimir Jurko Glaser

Simpozij su organizirali znanstvenici Grupe za teorijsku i matematičku fiziku (voditelj: dr. sc. Stjepan Meljanac) Zavoda za teorijsku fiziku IRB-a.   

Događanje je okupilo brojne predstavnike znanstveno-akademske zajednice, a danas su o radu i neprocjenjivom doprinosu prof. dr. sc. Vladimira J. Glasera svjedočili dr. sc. Krunoslav Pisk i dr. sc. Nevenko Bilić te ugledni svjetski znanstvenici prof. dr. sc. Philippe Blanchard sa Sveučilišta Bielefeld te prof. dr. sc. J. Gracia-Bondia sa Sveučilišta u Zaragozi.

U prošlom stoljeću teorijskom fizikom dominirala je kvantna teorija polja, što pojednostavljeno znači da su znanstvenici ovom teorijom nastojali objasniti strukturu tvari od subatomskih čestica do samog svemira kao cjeline. Teorijski fizičar Vladimir Glaser bio je jedan od vodećih svjetskih autoriteta u upravo u proučavanju kvantne teorije polja.

Rodio se u u Goriziji u Italiji 1924. godine, a preminuo je u Ženevi 1984. Elektrotehniku i teorijsku fiziku studirao je na Zagrebačkom sveučilištu, te se u cijelosti posvetio matematički rigoroznim aspektima teorije kvantnih polja. Vrijedno iskustvo stekao je u Göettingenu pod vodstvom Wernera Heisenberga, te je na temelju ovdje nastalih radova doktorirao 1953. Dvije godine kasnije postaje prvim pročelnikom Odjela teorijske fizike na Institutu Ruđer Bošković.

Profesionalni put vodi ga 1957. u Europski centar za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi gdje je do kraja života radio kao stalni član Teorijskog odjela. Najznačajniji Glaserovi znanstveni doprinosi spadaju u područja aksiomatske kvantne teorije polja i istraživanja procesa sudara među elementarnim česticama, posebno kanonizacije analitičke S-matrice. Formulirao je teoriju elektromagnetske strukture čestica s proizvoljnim spinom došavši, prvi u svijetu, do disperzijskih relacija za elektromagnetske strukturne funkcije.

L1030998 (2)

Još 1955. napisao je monografiju ''Kovarijantna kvantna elektrodinamika'' što je jedan od prvih sveučilišnih udžbenika kvantne elektrodinamike u svijetu, a prvi i jedini takav na hrvatskom jeziku. Do danas je ova monografija ostala temeljnom vezom matematički strogo formulirane fizikalne teorije.

Poznati fizičar H. Epstein rekao je kako ne razumije hrvatski, ali da pouzdanost formula provjerava po Glaserovu udžbeniku.

Njegovi radovi, a posebice rad iz 1973. godine "The role of locality in perturbation theory", koji je vezan za renormalizaciju, danas poznatu pod nazivom Epstein-Glaser renormalizacija, idanas se nakon gotovo 50 godina učestalo citiraju u području teorijske i matematičke fizike.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.