Zašto bi nas to trebalo zanimati? Zato što u svijetu klimatskih promjena pelud više nije samo sezonska pojava, već pokretač promjena u morskom ekosustavu.

Znanost u akciji na postaji Martinska

U šibenskom kanalu, na morskoj istraživačkoj postaji Martinska, znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) u sklopu projekta POLLMAR (Pelud u Jadranskom moru: dinamika unosa, kemijska karakterizacija i utjecaj na primarnu produkciju), redovito prate koliko peludi dolazi u more, kako se ponaša, kakve tvari otpušta i, što je najvažnije, kako utječe na život u moru.

 „Znanstveni scenariji jasno predviđaju da kako atmosferski CO₂ raste, tako se produljuje sezona oprašivanja, biljke stvaraju više peludi, a zrak nosi te mikroskopske čestice sve dalje do mora. U sklopu ovog projekta u suradnji s brojnim partnerima iz Hrvatske, Portugala i Poljske, naš je cilj razumjeti što se događa kad pelud iz zraka dospije u more i zašto je to važno baš sada, u vrijeme klimatskih promjena,“ objašnjava dr. sc. Slađana Strmečki Kos, koordinatorica projekta.

Više CO₂, više peludi, više problema?

Pelud nije samo „žuti pokrivač“. Svako zrno nosi sa sobom organske spojeve, mikroonečišćenja, pa čak i hranjive tvari koje mogu poremetiti prirodnu ravnotežu. U posebno osjetljivim područjima poput srednjeg Jadrana, gdje more prirodno ima malo hranjivih tvari, takav dodatak može potaknuti iznenadne i neželjene promjene, poput prekomjernog rasta mikroorganizama na dnu hranidbenog lanca.

No ovo nije samo priča o sadašnjosti. Klimatske promjene, više temperature, dulja vegetacijska sezona – znače više peludi u zraku. A više peludi znači više žutih mrlja na moru.

Znanstvenici upozoravaju da će Jadran u budućnosti sve češće biti prekriven ovim žutim slojem i to ne zato što je more zagađeno, već zato što prirodni ciklusi ulaze u novo, nepoznato poglavlje. Zato je ključno da na vrijeme pratimo i razumijemo što se događa.

Detektivi u bijelim kutama: tragom peluda

POLLMAR je prvi znanstveni projekt u Hrvatskoj, i među rijetkima u Europi, koji sustavno istražuje utjecaj peludi na more. Tim okuplja stručnjake iz atmosferske kemije, aerobiologije, oceanologije i biogeokemije mora. Zajedno s kolegama s Biološkog i Kemijskog odsjeka PMF-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, kao i sa Sveučilišta u Portu, Portugal, te Instituta za znanosti o Zemlji, Sveučilište Šleske u Poljskoj grade znanstvenu sliku koja će nam pomoći da bolje upravljamo morem koje volimo i o kojem ovisimo.

Mikrosvijet u epruveti

Kako bi razumjeli što pelud radi u moru, istraživači stvaraju male „morske svjetove“ u laboratorijima tzv. mikrokozmose, gdje promatraju kako pelud utječe na mikroalge, bakterije i kemiju vode.

Polen u moru.

Od ožujka do rujna 2024. godine, znanstvenici su dva puta mjesečno uzorkovali more ispred postaje Martinska i ispred Jadrije, uzorkujući ne samo vodu već i zrak, kišu, pelud i lebdeće čestice. Prate kako pelud puca u slanoj vodi, koje tvari se otpuštaju, koliko dugo ostaje na površini i koliko duboko ulazi u more.

U laboratoriju potom rekonstruiraju te procese kroz mikrokozmos eksperimente – simulirane morske sustave gdje testiraju kako različite vrste peludi utječu na primarnu produkciju, odnosno na stvaranje organske tvari fotosintezom, što čini samu osnovu morske prehrambene piramide.

Nevidljivi utjecaji s kopna

Iako su slični utjecaji peludi na jezera i rijeke već poznati, o utjecaju peludi na more dosad se gotovo ništa nije znalo. POLLMAR tu donosi pravu znanstvenu novost: pokušava povezati kopno i more kroz put peludi – od biljke do atmosfere, od oblaka do površine mora.

Jedan od ciljeva projekta je i identifikacija onečišćujućih tvari koji se vežu za peludna zrnca u zraku i ulaze u more zajedno s njima. Riječ je o potencijalno štetnim tvarima koje bi mogle djelovati na zdravlje mora, ali i na ljude – posebno u priobalnim područjima.

„Očekujemo da će rezultati istraživanja i podaci koje dobijem u sklopu projekta omogućiti precizniju procjenu ekoloških rizika peludi i pomoći u oblikovanju učinkovitih strategija zaštite obalnih morskih resursa,''

Budućnost: žuća, toplija i osjetljivija?

Pelud više nije samo proljetni podsjetnik na cvjetanje drveća. Zbog klimatskih promjena, ona postaje ključni okolišni faktor u priobalnim područjima, ne samo estetski, već i ekološki. U godinama koje dolaze, interakcije kopna i mora postat će sve jače, a pelud postaje glasnik promjene.

Zato je razumijevanje njezina ponašanja u moru ključno za održivo upravljanje resursima, posebno u regijama poput Jadrana koje su turistički, ekološki i gospodarski izuzetno vrijedne.

Istraživanja se provode u razdoblju od 2023. do 2027. godine u sklopu projekta Pelud u Jadranskom moru: dinamika unosa, kemijska karakterizacija i utjecaj na primarnu produkciju (POLLMAR) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.