"Ruđerovi" mikolozi na Hvaru i kod Zagreba otkrili do sada nepoznate vrste gljiva

25.1.2008.

Mladi mikolozi s Instituta 'Ruđer Bošković', dr. sc. Zdenko Tkalčec i dr. sc. Armin Mešić, otkrili su na području Hrvatske dvije za znanost do sada potpuno nepoznate vrste gljiva. Prvu od njih, nazvanu 'jadranska zvonoglavka' (Conocybe thermophila) našli su na području Jelse na otoku Hvaru, dok su drugu, 'hrvatsku pritajnicu' (Gloiocephala cerkezii), pronašli na čak dvama lokalitetima - kod mjesta Dužice u okolici Siska, te u Jalševcu u okolici Zagreba. Ova otkrića predstavljaju važan doprinos istraživanju bioraznolikosti u svijetu.

"Ruđerovi" mikolozi na Hvaru i kod Zagreba otkrili do sada nepoznate vrste gljiva

Suvremena globalna nastojanja u očuvanju bioraznolikosti i s njima povezane aktivnosti zaštite okoliša i osiguravanja održivog razvoja temelje se na prikupljanju što cjelovitijih podataka o vrstama živih organizama koji danas obitavaju na Zemlji. Međutim, prema postojećim procjenama danas poznajemo tek deseti dio od ukupno petnaestak milijuna vrsta koje naseljavaju naš planet.Više informacija...

Prema broju različitih vrsta, gljive spadaju među najbrojnije, a ujedno i najslabije istražene skupine organizama. Istovremeno, kao razgrađivači organske tvari iz biljnih ostataka i važni simbiotski partneri većine biljaka, one predstavljaju ključnu kariku u brojnim ekološkim procesima. Otkriće svake nepoznate vrste gljiva stoga predstavlja važan doprinos istraživanju bioraznolikosti, kao i razvoju strategija za njezino očuvanje.

Od čak dvadesetak tisuća vrsta gljiva - koliko se pretpostavlja da ih obitava na području Hrvatske - do danas je poznato tek oko pet tisuća. Iako na području Hrvatske podaci o temeljnim istraživanjima u mikologiji – znanosti o gljivama – sežu čak do sredine devetnaestog stoljeća, zapravo se njima tijekom čitavog tog razdoblja bavila tek nekolicina znanstvenika. Suvremena sustavna mikološka istraživanja pokrenuta su tek prije desetak godina pri Zavodu za molekularnu biologiju Instituta 'Ruđer Bošković'. Pretraživanjem preko trideset tisuća uzoraka prikupljenih s različitih lokaliteta širom Hrvatske 'Ruđerovi' su znanstvenici do danas identificirali gotovo dvije tisuće različitih vrsta gljiva, pri čemu su ujedno otkrili i nekoliko potpuno nepoznatih vrsta.

Zanimljivo je dodati kako mikološkim istraživanjima može doprinijeti i svaki ljubitelj prirode. Naime, ona započinju prikupljanjem uzoraka iz prirode, što može napraviti svatko tko za vrijeme šetnje šumom ili livadom potraži uzorke gljiva, te ih uz osnovne podatke o svojem nalazu dostavi mikolozima. Primjer važnosti doprinosa ovakvih suradnika-volontera jest baš novootkrivena vrsta 'hrvatska pritajnica', koju je pronašao iznimno vrijedan suradnik Milan Čerkez. Kao zahvalu za njegov doprinos, 'Ruđerovi' istraživači toj su novoj vrsti dali znanstveni naziv 'Gloiocephala cerkezii' prema njegovom prezimenu.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.