Suživot bakterija i životinja je novi imperativ u znanostima o životu
Ruđerovac dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo dio je međunarodnog tima istraživača iz vodećih svjetskih znanstvenih institucija koji su novom izdanju prestižnog časopisa američke Nacionalne akademije znanosti – PNAS dali važne smjernice za budući razvoj biologije na svjetskoj razini koje se temelje na najnovijim razumijevanjima interakcije bakterija i životinja, a koje ukazuju da su životinjama u evoluciji i osvajanju planeta pomogle upravo bakterije.
Istraživanja provedena u zadnja dva desetljeća, zahvaljujući raširenoj primjeni genetskih i genomskih metoda, potvrdila su sveprisutnost i raznolikost bakterija. Upravo su nova saznanja o međusobnom djelovanju bakterijskih i životinjskih organizama, bilo u zajedničkom ekosustavu ili pojedinačnoj simbiozi, potvrdila da su bakterije koje žive u tijelima ljudi i drugih životinja zapravo pomogle evoluiranju različitih vrsta.
Iako su ljudi bakterije bolje upoznali tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća, prve bakterije nastale su prije gotovo 4 milijarde godina, a smatra se da je prvi živi organizam na Zemlji bio sličan upravo bakterijama. Do nedavno su se bakterije dovodile u vezu sa životinjama uglavnom kroz njihova negativna svojstva u smislu bolesti. Međutim, sve je rezvidnije da su bakterije imale i imaju puno pozitivniju ulogu u evoluciji životinjskih organizama na zemlji. Zapravo, u tumačenju evolucije životinja često je nedostajao važan dio slagalice: bakterije.
S obzirom da su bakterije i životinje od svojeg postanka na Zemlji u neprestanom međudjelovanju, vrlo je vjerojatno da su bakterije potpomognule evoluciju životinjskih organizama. Sav život na Zemlji međusobno je povezan, stoga većina organizama ima 1/3 zajedničkih gena. Tako je, primjerice, čak 37% ljudskog genoma slično genima bakterija i arheja, dok je 28% slično jednostaničnim eukariotima (npr. kvasac i alge), što bi značilo da je 65% ljudskih gena pokazuje sličnost genima mikroba.
U radu pod naslovom: Animals in a bacterial world, a new imperative for the life sciences međunarodni tim znanstvenika i dr. Domazet-Lošo istaknuli su suvremena tehnološka i intelektualna otkrića koja bi trebala značajno doprinijeti rasvjetljavanju nekih bitnih pitanja o utjecaju bakterija na postanak i evoluciju životinja, njihovom simbiotskom odnosu te međusobnom djelovanju bakterija i životinja na njihove genome. Također, znanstvenici su istaknuli kako upravo ekološke i evolucijske metode mogu značajno doprinijeti razumijevanju interakcije bakterijskih i životinjskih organizama na više razina.
„Ovaj članak je od iznimnog značaja jer daje važne smjernice za budući razvoja biologije na svjetskoj razini. Riječ je o novom intelektualnom povezivanju mikrobiologije, evolucije i razvojne biologije, disciplina koje su se povijesno poprilično odvojeno razvijale.
Za mene osobno ovaj rad je važan jer sam imao priliku surađivati s najboljim američkim i europskim sveučilištima i institutima. Pozvan sam na projekt zato jer je moj rad u evolucijskoj genetici prepoznat na svjetskoj razini, osobito pri tom mislim na metodu genomske filostratigrafije. Mislim da je posebno važno istaknuti da kroz ovu suradnju ime Instituta Ruđer Bošković ponovno našlo u društvu znanstvene elite.
Iskreno se nadam da ću nakon ovog rada i prošlogodišnjih državnih nagrada za znanost imati u Hrvatskoj potporu nastaviti istraživanja te odgovoriti na neka od ključnih pitanja postavljenih u ovom članku.“ - izjavio je dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, znanstveni suradnik u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a.