Prijeđite na glavni sadržaj

Tim 'Oil Gels' s IRB-a pobjednik je ovogodišnjeg Zagreb Connecta

Inovacija spojeva koji geliraju zdrava ulja te mogu zamijeniti pretjeranu upotrebu palmina ulja u nizu prehrambenih proizvoda i omogućiti nastajanje kvalitetnijih kozmetičkih proizvoda, odnijela je pobjedu na natjecanju Startup Factory.
4.12.2020.

Na virtualnoj konferenciji Zagreb Connect 2020 proglašeni su u četvrtak pobjednici ovogodišnjeg natjecanja Startup Factory. Pet startup timova podijelilo je nagradni fond od 550 tisuća kuna. Među finalistima su i ruđerovci dr. sc. Stipe Lukin i dr. sc. Mario Špadina sa svojim startupom SeaCras, dok je ovogodišnju pobjedu odnio tim projekta Oil Gels koji predvodi dr sc. Nataša Šijaković Vujičić s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Tim 'Oil Gels' s IRB-a pobjednik je ovogodišnjeg Zagreb Connecta

Među finalistima su i ruđerovci dr. sc. Stipe Lukin i dr. sc. Mario Špadina sa svojim startupom SeaCras, dok je ovogodišnju pobjedu odnio tim projekta Oil Gels koji predvodi dr sc. Nataša Šijaković Vujičić s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Dr. sc. Šijaković Vujičić je sa svojim timom razvila organske spojeve koji pri vrlo malim koncentracijama (0.02 wt%) geliraju različita jestiva i kozmetička ulja.

Primjena geliranih ulja u prehrambenoj industriji je prilika za zamjenu palmine masti koja se koristi u gotovo 50 % prerađenih prehrambenih proizvoda i uzrok je velikih ekoloških problema. Gelatori su ujedno i emulgatori, te imaju veliku mogućnost primjene u kozmetičkoj te u farmaceutskoj industriji jer posjeduju svojstvo postepenog otpuštanja aktivne tvari iz gela. Upotrebom gelatora moguće je pripraviti znatno kvalitetnije kozmetičke proizvode sa 100 puta manjom količinom dodanih aditiva.

Namazi poput margarina te mnogi drugi prehrambeni, ali i kozmetički proizvodi sadrže u sebi sastojke koji im omogućuju da budu u krutom stanju. Riječ je o zasićenim mastima, a najpopularniji takav sastojak su palmino ulje ili mast.

''O štetnosti palmina ulja po zdravlje dosta se raspravlja, no ono samo po sebi ipak nije toliki problem. Problem je što se palmino ulje, mast ili spojevi izolirani iz palminog ulja nalaze u 50 posto prerađenih pakiranih proizvoda, od prehrambene do kozmetičke industrije, od šampona do keksa. Zbog toga konzumiramo previše zasićenih masti, koje djeluju negativno na krvožilni sustav, potiču dijabetes, debljinu'', objašnjava dr. sc. Nataša Šijaković Vujičić, voditeljica pobjedničkog tima, koji uz nju uključuje Petru Radošević, dr. sc. Ivanku Jerić, dr. sc. Josipu Suć Sajko te Radoslava Ostermanna iz 'Ruđerova' Odjela za projekte i transfer znanja koji pomaže u kontaktiranju potencijalnih investitora i partnera.

Ftografija dr. sc. Nataše Šijaković Vujčić

dr. sc. Nataša Šijaković Vujčić

Potražnja za palminim uljem raste. Posljedice pojačane potražnje su nekontrolirano krčenje šuma zbog podizanja plantaža, uništavanje staništa mnogih životinja i biljaka te pojačana emisija stakleničkih plinova. Zbog toga se prije nekoliko godina intenzivirala potraga za spojevima koji bi mogli zamijeniti palmino ulje. Logično je bilo da to bude ulje, ali upotrebom bilo kojeg ulja, proizvodi ostaju u tekućem stanju. Postavilo se pitanje kako ih skrutnuti?

Prehrambena industrija intenzivno traži efikasna rješenja za strukturiranje jestivih ulja. Mali udio (0,02 wt%) patentom zaštićenih gelatora u zdravom jestivom ulju je dovoljan da zamijeni krute masnoće i omogući čvrstu strukturu konačnog proizvoda.

Dokaz inovativnog koncepta patentom zaštićenih gelatora proveden je pripravom novog margarina, namaza i čokoladnih namaza u suradnji s različitim prehrambenim kompanijama. Gelatori također predstavljaju djelotvoran medij za kontrolirano otpuštanje mikro-nutrijenata i lijekova.

''Ispitivala sam nekoliko spojeva koji bi mogli gelirati jestiva ulja i našla sam ih 10-15 koji su doista efikasni. To znači da s malom količinom spoja od 10 miligrama možete dobiti 40 mililitara ulja u čvrstom gel stanju, što je izvrstan rezultat. Druga važna karakteristika je da gelatori imaju sposobnost samoobnavljanja strukture gela: ako mehanički uništite strukturu gela, on prelazi u tekuće stanje; ako ga ostavite da stoji pet do deset minuta, on će se vratiti u stanje gela. To je vrlo važno za primjenu. U tom trenutku sam i shvatila da moram krenuti s gelovima u primjenu'', objašnjava dr. sc. Šijaković Vujičić te dodaje ''Cilj nam je doći na listu dozvoljenih tvari za prehrambenu industriju.''

Međutim kako bi neki proizvod došao na listu dozvoljenih aditiva u prehrani, potrebno je proći vrlo zahtjevan proces, sličan ovome kroz koji prolaze cjepiva. To dugo traje i zahtjeva izdašna financijska sredstva. Primjerice, za jedan spoj trošak postupka ishođenja odobrenja je 300 tisuću eura.

Pobjednički tim osvojio je nagradu od 150 tisuća kuna, a četiri finalista – SeaCras, Iron Bull Tanks, Museit i Sportreact nagrađena su sa po 100 tisuća kuna.

Znanja stečena u inozemstvu primjenjuju u Hrvatskoj

Među finalistima Zagreb Connecta su i ruđerovci dr. sc. Stipe Lukin i dr. sc. Mario Špadina koji su sa svojim startupom SeaCras odnijeli nagradu od 100 tisuća kuna.

SeaCras je startup specijaliziran za obradu satelitskih podataka i usluge monitoringa kvalitete mora i kopnenih voda. Te informacije služe optimizaciji proizvoda i usluga nužnih u plavoj ekonomiji poput sektora akvakulture i turizma jer je zahvaljujući robusnoj statističkoj analizi satelitskih podataka moguće kvantitativno odrediti neke od važnijih mikrobioloških i kemijskih parametara kvalitete voda.

Fotografija dr. sc. Stipe Lukin

dr. sc. Stipe Lukin i dr. sc. Mario Špadina sa svojim startupom SeaCras odnijeli su nagradu od 100 tisuća kuna.

Ovaj startup osnovao je dr. sc. Mario Špadina početkom 2020. godine, prije dolaska na IRB, a zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova u sklopu PARASEC akceleratora. Riječ je o europskom projektu koji podržava stvaranje novih proizvoda i usluga u području sustava za opažanje Zemlje (EO).

Nakon uspješno završenog programa PARSEC akceleratora, ovaj dvojac odlučuje osnovati tvrtku u Hrvatskoj kako bi iskoristili svoja znanja i iskustva stečena u inozemstvu za daljnji razvoj domaćeg gospodarstva. Iako su nezavisni startup, Stipe i Mario su iznimno zahvalni na podršci koju imaju od Instituta Ruđer Bošković.

Panel: izazovi tehnološkog transfera

Kroz Zagreb Connect razgovaralo se o izazovima tehnološkog transfera i tome kako je znanost postala neizostavni dio startup kulture. Bilo je riječi i o velikim uspjesima hrvatskih startupova u ovim nesigurnim vremenima. U prvome panelu svoja su iskustva o transferu tehnologije podijelili dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, doc.dr.sc. Petra Karanikić, voditeljica Ureda za transfer tehnologije na Sveučilištu u Rijeci, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Damjan Miklić, suosnivač i direktor, RoMb Technologies.

dr. sc. David M. Smith sudjelovao je u panel raspravi o transferu tehnologija

dr. sc. David M. Smith sudjelovao je u panel raspravi o transferu tehnologija

Startup Factory je prvi javno financirani predakceleracijski program na području Zagreba koji su prije pokrenuli Grad Zagreb i ZICER s ciljem da osnaže ekosustav za razvoj startup poduzetništva. Program pomaže startupovima u fazi razvoja inovativnih proizvoda te širenja poslovanja na postojeća i nova tržišta, pružajući intenzivnu edukacijsku, mentorsku, promocijsku, infrastrukturnu, a najboljim timovima i financijsku podršku.

IRB čestita svim finalistima, a posebno našim ruđerovcima i ruđerovkama na sjajnim rezultatima.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.