Prijeđite na glavni sadržaj

Treće predavanje u Ciklusu znanstveno-popularnih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti za 2010. godinu

9.11.2010.

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) u petak, 12. studenog 2010. godine s početkom u 14 sati u predavaonici III. krila prof. dr. sc. Mladen Žinić održat će treće predavanje u Ciklusu znanstveno-popularnih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti za 2010. godinu pod naslovom: Otkriće i primjena paladijem kataliziranih reakcija unakrsnog spajanja u organskoj sintezi kompleksnih molekula.

Treće predavanje u Ciklusu znanstveno-popularnih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti za 2010. godinu

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za kemiju dijele R. F. Heck (Sveučilište Delaware, USA), E. Negishi (Sveučište Purdue, USA) i A. Suzuki (Sveučilište Hokkaido, Japan) za otkriće paladijem kataliziranih reakcija unakrsnog spajanja organskih molekula i njihovu primjenu u sintezi kompleksnih molekula.

Iako otkrića ovih reakcija datiraju iz 70-tih godina prošlog stoljeća njihov značaj za razvoj sintetske organske kemije u proteklih 40 godina je ogroman i neprijeporan. Temeljna reakcija u sintezi organskih molekula kako u laboratoriju tako i u prirodi je tvorba kovalentne ugljik-ugljik veze kojom se molekule reaktanata spajaju u novu kompleksniju molekulsku vrstu. Zajednička karakteristika Heckove, Negishijeve i Suzukijeve reakcije je da se spajanje reaktanata uz nastajanje nove ugljik-ugljik veze dešava na atomu paladija koji služi kao katalizator, te da produkti nastaju u vrlo visokom iskorištenju.

Ovakav poseban način tvorbe nove ugljik-ugljik veze omogučava vrlo efikasan i pouzdan pristup sintezi kompleksnih molekula s područjima primjene u medicini, nano-tehnologijama i razvoju novih materijala. Odlične karakteristike paladijem kataliziranih reakcija unakrsnog spajanja strukturno različitih reaktanata pokazale su se posebno pogodnim za razvoj industrijskih sintetskih procesa tako da se danas oko 25% svih lijekova u svijetu proizvodi uz primjenu jedne od navedenih reakcija u određenom stupnju sintetskog procesa.

Heckova, Negishijeva i Suzukijeva reakcija dodatno dobivaju na značaju sa stanovišta suvremenog razvoja nano-znanosti i nano-tehnologija koje zahtijevaju sintezu organskih molekula veličina u području nano-dimenzija (10-9 m). Donedavno je klasična organska sinteza bila uglavnom ograničena na sintezu molekula s dimenzijama u području Angströma (10-10 m). Primjenom Heckove, Negishijeve ili Suzukijeve reakcije moguće je konstruirati dovoljno velike molekularne građevne elemente koji tvorbom metalnih kompleksa, npr. s paladijem ili međusobnim spajanjem kovalentnim vezama omogućuju sintetski prijelaz na nanometarsku razinu kemijskih vrsta.

Prof. dr. Mladen Žinić je diplomirao kemiju na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu 1971. godine. Doktorirao je 1978., a poslijedoktorski je staž odradio na ciriškom ETH-u kod nobelovca dr. Vladimira Preloga. Nekoliko je godina svoje karijere proveo u industriji, u istraživačkom laboratoriju Belupa, a od 1985. radi na IRB-u. Godine 1999. postao je naslovni redoviti profesor zagrebačkog PMF-a. Od 2002. do 2005. obavljao je dužnost predstojnika Zavoda za organsku kemiju i biokemiju IRB-a, a od 2005. do 2009. bio je ravnatelj IRB-a. Nagrađen je državnom nagradom za znanost i nagradom HAZU, a 2004. je izabran za člana suradnika HAZU.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.