Cjelovitost višestruke mijelinske membrane odgovorne za učinkovito provođenje živčanih impulsa ovisi o omjeru lipida koji je čine, kao i o njihovim interakcijama s mijelinskim bazičnim proteinom (MBP-om), intrinzično neuređenim proteinom čija je temeljna funkcija adhezija susjednih mijelinskih slojeva. Promjene u sastavu lipida i, posljedično, u funkciji MBP-a mogu rezultirati autoimunim bolestima poput multiple skleroze (MS). Budući da je kod pacijenata s MS-om nađena veća količina PE lipida koji se mogu, osim lamelarne (gel (Lo)/fluid (Lg)), naći i u nelamelarnoj inverznoj heksagonskoj fazi (Hu), pretpostavlja se postojanje veze između stvaranja vakuola uslijed demijelinizacije s povećanjem količine PE koji mogu tvoriti njima slične strukture. Unatoč mnogim provedenim biološkim studijama, pozadina demijelinizacije na molekulskoj razini je potpuno nejasna i stoga se u sklopu predloženog znanstvenog usavršavanja predlaže istraživanje svojstava modelnih mijelinskih membrana u prisustvu/odsustvu MBP-a pri različitim omjerima sastavnih lipida (fiziološki/patološki uvjeti) između lipidnih membrana i MBP-a. U svrhu detaljnije karakterizacije nastankom Hu faze, predloženim usavršavanjem će se istražiti jednokomponentne i višekomponentne modelne lipidne membrane mijelina u prisutstvu i odsutstvu mijelinskog bazičnog proteina (MBP), jednog od najvažnijih u strukturi mijelina.Za karakterizaciju fizikalno-kemijskih svojstava modelnih mijelinskih membrana koje po sastavu oponašaju fiziološke i patološke uvjete koristit će se kalorimetrijske (DSC) i spektroskopske (FTIR, UVVis, fluorimetrija, CD) tehnike. Dodatno, za istraživanje veze između povećanja količine PE lipida i demijelinizacije manifestirane pojavom vakuola će se, uz nabrojane tehnike, koristiti i tehnika raspršenja rendgenskih zraka (X-zraka) pod malim kutem (engl. small-angle X-ray scattering, SAXS). Eksperimentalne vještine kao i nova saznanja stečena radom na SAXS-u tijekom usavršavanja u laboratoriju prof. dr. techn. Pabsta na Institutu za molekularne bioznanosti Sveučilišta u Grazu u Austriji potaknut će daljnja istraživanja biološki važnih procesa unutar membranskih sustava karakterističnih kod autoimunih bolesti te poslužiti za njihovo razumijevanje na molekularnoj razini.Organizacija-domaćin: Institut für Molekulare Biowissenschaften, Universität Graz