Koža je najveći ljudski organ koji štiti unutrašnja tkiva i organe. Njen višeslojni vanjski sloj, epiderma, građen je od gusto složenih stanica, keratinocita, koje komuniciraju sa svojom okolinom, odnosno susjednim stanicama i izvanstaničnim matriksom putem stvaranja adhezija. Proteini adhezija se zajednički se nazivaju adhesom, dok se proteini izvanstaničnog matriksa nazivaju matrisom. Genske mutacije koje pogađaju proteine adhezija, keratine 5 ili 14, uzrokuju bolest neožiljne ili epidermolitske epidermolize (engl. epidermolysis bullosa simplex, EBS) u kojoj stanice kože, keratinociti, postaju neotporne na fizički stres, što dovodi do stvaranja mjehura i rana na koži. Bolest je neizlječiva i pogađa oko 500.000 ljudi diljem svijeta, a liječenje je isključivo simptomatsko. Naime, iako bi genska terapija bila najbolji pristup liječenju bolesti, ona je za sada neizvediva jer je potrebno modulirati većinu stanica kože i drugih organa, što još više naglašava potrebu simptomatskih terapija. Predloženo istraživanje će sveobuhvatno istražiti adhesom i matrisom staničnog modela s karakterističnom mutacijom keratina koja uzrokuje EBS. Hipoteza projekta je da različiti omjeri mutiranog i divljeg tipa keratina dovode do promjene u sastavu adhesoma i matrisoma EBS keratinocita, zbog kojih dolazi do promjena u prijenosu signala, te stvaranja nakupina keratina, što izravno utječe na fenotip bolesti EBS. Rezultati istraživanja produbit će temeljno znanje o proteinima adhezija i proteinima izvanstaničnog matriksa i otkriti nove potencijalne mete za lokalizirane terapije koje pospješuju zacjeljivanje rana i smanjuju krhkost na mjestima koja su podložna ponavljanim traumama. Ovo usavršavanje bi moglo rezultirati otkrićem novih načina ublažavanja simptoma EBS. Nova znanja o adhezijama i proteinima izvanstaničnog matriksa potencijalno će potaknuti inovacije u industriji koje bi rezultirale novim pristupima u liječenju, poboljšanoj zdravstvenoj skrbi i u konačnici značajnom poboljšanju kvalitete života pacijenata. Sve navedeno bi u konačnici imalo direktan pozitivan utjecaj na gospodarstvo i društvo. Primjerice, ovakva usavršavanja stvaraju prilike za rad na naprednim tehnologijama i opremi, što djeluje pozitivno na istraživačku produktivnost istraživača, čime se otvaraju mogućnosti za ostvarivanje suradnji, dobivanje novih poslovnih ponuda, stipendija, te mogućnost prijave na razne natječaje za financiranje istraživačkih projekata.Organizacija-domaćin: Univerza v Ljubljani Medicinska fakulteta, Slovenija