Veliki depresivni poremećaj je čest i složen psihijatrijski poremećaj koji pogađa oko 9% svjetske populacije, ali je njegova zastupljenost u porastu. Etiologija depresije još uvijek je nepoznata te uključuje kompleksnu interakciju genetskih, psihosocijalnih i okolišnih čimbenika, što rezultira heterogenom kliničkom slikom i različitim odgovorom na terapiju. Velik broj oboljelih ne odgovara dobro na trenutno dostupne terapije ili razvija teške nuspojave zbog kojih se liječenje često napušta. Razumijevanje molekularne podloge multifaktorijalnih bolesti poput depresije nužno je za uspostavljanje boljih dijagnostičkih alata, predviđanje tijeka terapije te uspostavljanju odgovarajućeg i personaliziranog pristupa u liječenju ovog poremećaja. Analiza ekspresije regulatornih miRNA molekula iz lako dostupnih bioloških izvora poput ekstracelularnih vezikula može omogućiti identifikaciju novih signalnih puteva promijenjenih u depresiji te mehanizama djelovanja pojedinih terapijskih strategija. Suvremene biomedicinske, analitičke i biostatističke metode, dostupnost podataka iz velikih baza podataka te metode za njihovu analizu omogućuju objedinjenje rezultata iz različitih istraživačkih disciplina i kreiranje jedinstvenog panela biomarkera koji mogu poslužiti kao dijagnostički alat ili potencijalna terapijska meta u liječenju depresije.Organizacija-domaćin: Univerza v Ljubljani Medicinska fakulteta, Slovenija