Porast globalne temperature koji se bilježi od kraja 19. stoljeća povezuje se s porastom koncetracije stakleničkih plinova u atmosferi, pogotovo s oslobađanjem CO2 uslijed upotrebe fosilnih goriva.Osim antropogenog utjecaja, na koncentraciju atmosferskog CO2 utječu i prirodni procesi poput fotosinteze i respiracije tla, izmjena CO2 između mora i atmosfere, te prirodne sezonske fluktuacije. U okviru predloženog projekta pokušat će se utvrditi izvori i ponori CO2 u atmosferi pomoću izotopa ugljika, radioaktivnog 14C i stabilnog 13C (koncentracije relativno prema 12C, ?14C, ?13C). Izotop 14C je obilježivač atmosferskog CO2 te je jedinstveni način utvrđivanja ugljika fosilnog porijekla jer fosilna goriva ne sadrže 14C. Zbog oslobađanja CO2 u atmosferu uslijed izgaranja fosilnih goriva, ?14C atmosferskog CO2 se smanjuje. Ipak, samo pomoću ?14C nije moguće kvantificirati i sve doprinose nastale uslijed prirodnih procesa što može utjecati na izračun fosilnog doprinosa, te se kao alat dodatno koristi ?13C.Cilj projekta je praćenje udjela pojedinih komponenti CO2 u atmosferi. U tu svrhu pratit će se koncentracija, ?14C i ?13C atmosferskog CO2 u Hrvatskoj na 2 lokacije kontinentalne klime (urbana Zagreb i, „čista“ Puntijarka, Medvednica) i 3 lokacije mediteranske/planinske klime (urbana Rijeka i „čiste“ hrid Porer kraj Medulina i Parg, Risnjak). Dodatno će se na 2 lokacije (Porer i Rijeka) pratiti ?14C i ?13C i u otopljenom anorganskom ugljiku (DIC) u moru.Uzorkovanje na hridi Porer posebno je značajno jer su podaci o ?14C i ?13C CO2 iznad mora, te DIC-a vrlo rijetki na globalnoj razini. Temeljem navedenog očekujemo da će projekt biti značajan svima koji se bave ciklusom ugljika te istraživanjem i zaštitom okoliša. U okviru projekta planira se zaposlenje poslijedoktoranda i niz raznih diseminacijskih aktivnosti uključujući završnu radionicu.