Povijest CIM-a

Povijest CIM-a

Povijest CIM-a
10. svibnja 1891: svečano otvaranje

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (čiji je direktor u to vrijeme bio dr. Otto Hermes) – Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria. Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.

1891 – 1900

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove „Hermes“ (motorni brod; nabavljen 1891.) i „Rudolf Virchow“ (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

1900 – 1914

Zgrada se širi i oprema namodernijom opremom (tekuća slatka i morska voda, plin, akvarij, bogata knjižnica s 3000 knjiga i 20 časopisa, prva istraživačka podmornica). Botanički vrt se preuređuje, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja. Od 1911. godine ustanovom je upravljao Wilhellm Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften.

1914 – 1930

Prvi svjetski rat usporava aktivnosti postaje, a gotovo čitava knjižna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Godine 1918. ustanova prelazi pod talijansku upravu (Stazione Zoologica, a zatim Istituto di Biologia Marina per l’Adriatico-Rovigno). U tom razdoblju započelo se s prvim praćenjem osnovnih hidrografskih parametra, istražuju se zooplankton, bentos, migracije jegulja i tuna, suzbijanja malarije, šire se botanički vrt i akvarij, a knjižnica se premješta u staru kapelu. Vatova 1928. godine publicira važan rad „Compendio della flora e fauna del mare Adriatico“.

1931 – 1940

U ovom razdoblju zajedničke talijansko-njemačke uprave („Deutch-Italienisches Institut für Meeresbiologie zu Rovigno“- „Istituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d’Istria“) Institut doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana, posebno na području biocenologije, taksonomije i ekologije morskih organizama. Institut počinje izdavati vlastite publikacije “Thalassia” i “Note”.

1940 – 1945

Zbog početka Drugog svjetskog rata broj zaposlenih se smanjuje, a znanstvena se aktivnost gotovo potpuno gasi. Gotovo 15000 naslova koje je tada sadržavala knjižnica kao i zbirka od oko 1000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju. Institut prestaje s radom 1945. godine.

1948 – 1962

Godine 1948. Institut je ponovno započeo s radom pod nadležnošću Ministarstva za znanost i kulturu Narodne Republike Jugoslavije. Administrativno, Institut je tada bio odjel “Instituta za oceanografiju i ribarstvo” u Splitu i nazvan je Institut za ribarstvenu ekologiju. Godine 1951. Institut prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom “Institut za biologiju mora”. Za potrebe istraživanja nabavljen je motorni brod “Bios”. U tom su razdoblju postignuti značajni uspjesi u području ribarstvene biologije i unaprjeđenja školjkarstva, te taksonomskih i ekoloških istraživanja. Institut posjećuju brojni znanstvenici i studenti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Godine 1956. godine počinje izdavati vlastiti znanstveni časopis “Thalassia Jugoslavica”. Godine 1961. 1300 knjiga i volumena časopisa vraćeno je iz Italije, a u to je vrijeme knjižnica surađivala i izmjenjivala naslove s čak 172 institucije širom svijeta.

1962 – 1980

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

1981 – danas

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

Ova stranica koristi kolačiće

Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.