Projekt BalastIN primarno je usmjeren na zaštitu Jadranskog mora od invazivnih, stranih i potencijalno opasnih organizama. Globalne promjene i zatopljenje dodatno pogoduju opstanku i širenju takvih vrsta, što izravno ugrožava bioraznolikost, zdravlje ljudi te ključne gospodarske djelatnosti poput turizma, ribarstva i marikulture. 

Ispod površine Jadrana postoje šume koje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ne čine ih stabla, nego velike smeđe alge koje na morskom dnu stvaraju gusta i složena staništa u kojima brojne vrste pronalaze hranu, sklonište, prostor za razmnožavanje i zaštitu od grabežljivaca. 

Prozirno tijelo morskog oraha na prvi pogled podsjeća na meduzu, ali riječ je o rebrašu podrijetlom iz zapadnog Atlantika koji danas živi i u Jadranu. Njegova prisutnost dio je mnogo šire promjene koju znanstvenici sve češće uočavaju, a to je da se u Jadranu pojavljuju vrste koje ovdje prije nisu živjele.

Vrhunac je ljetne sezone, a duž Jadrana i cijelog Sredozemlja borave milijuni turista. Plaže su pune, brodski je promet intenzivniji, a u plitkim uvalama svakodnevno se sidre brojna plovila. Istodobno rastu količine otpadnih voda i otpada, dok buka motora, rasvjeta i oštećenja morskog dna stvaraju dodatno opterećenje za more koje se već zagrijava pod utjecajem klimatskih promjena.

Projekt BalastIN usmjeren je na zaštitu Jadranskog mora od širenja invazivnih i potencijalno opasnih organizama koji se prenose brodskim balastnim vodama. Poseban naglasak stavljen je na interdisciplinarni pristup koji povezuje ekologiju, oceanografiju, mikrobiologiju i pomorstvo te na edukaciju stručne i šire javnosti.

Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju u sklopu projekta NutriGel razvijaju održivo gnojivo iz biomase meduza i rebraša, organizama koji su se donedavno spominjali uglavnom kao problem za ribare i kupače.

Suradnja znanstvenika Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i domaće tvrtke SeaCras donijela je nova saznanja o pojavi morske sluzi u Jadranu koja je izazvala zabrinutost među građanima i turistima usred sezone. Istraživanje je objavljeno u vodećem znanstvenom časopisu.

U Centru za istraživanje mora u Rovinju potvrđena je suradnja IRB-a i DHMZ-a oko integracije podataka meteorološko-oceanografskih plutača. Integracijom podataka stvara se preciznija slika procesa na Jadranu, koja vodi do sigurnije plovidbe, bolje zaštite obalnih zajednica, održivijeg razvoja turizma i ribarstva te kvalitetnije pripreme na klimatske promjene.