Nobel na IRB-u: "Nobelova nagrada za fiziku 2022. godine"
Institut Ruđer Bošković (IRB) već preko desetljeća organizira ciklus popularno-znanstvenih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti. Drugo predavanje u ovogodišnjem ciklusu 'Nobel na IRB-u' pod naslovom: 'Nobelova nagrada za fiziku 2022' održat će dr. sc. Mario Stipčević, voditelj Laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku u Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković (IRB), u utorak, 13.12. 2022. godine s početkom u 13.00 sati, hibridno u dvorani III. krila IRB-a, Bijenička 54, te putem video prijenosa na poveznici.
Nobelova nagrada predstavlja jedno od najznačajnijih svjetskih priznanja pojedincima ili organizacijama za postignuća u različitim područjima ljudskog djelovanja. Organiziranjem ovog ciklusa predavanja IRB želi širu javnost upoznati sa znanstvenim otkrićima za koja su dodijeljene Nagrade te ih zainteresirati za znanstvena istraživanja na kojima rade hrvatski znanstvenici.
Sažetak
U znanosti se obično neki nepoznati efekt prvo opazi a onda ga se teorijski objasni. Kvantno sprezanje pak, prvo je otkriveno u kompliciranim rješenjima jednadžbi kvantne teorije i to kao efekt koji ne dopušta nikakvo zorno tumačenje zbog čega se čak i sumnjalo na ispravnost kvantne teorije.
Trebalo je više desetljeća do njegove eksperimentalne realizacije i dubljeg proučavanja koje je pokazalo da, pored ontološkog i fundamentalnog značaja, kvantno sprezanje ima i veliku praktičnu primjenu u područjima kao što su kibernetička sigurnost, kvantna računala i ultra-osjetljivi senzori.
Trojica ovogodišnjih laureata Alain Aspect, John Clauser i Anton Zeilinger, svojim neumornim i ingenioznim eksperimentalnim radom i spektakularnim rezultatima smatraju se najzaslužnijima za to.
Životopis
Dr. sc. Mario Stipčević je znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, Hrvatska (IRB), autor preko 110 znanstvenih članaka u CC časopisima citiranih preko 3500 puta, 12 pozvanih konferencija, 17 popularnih članaka iz područja elektronike i 4 patenta. Od 1991. g. bavi se fizikom čestica radeći na CERN-ovim eksperimentima NOMAD, ATLAS, NOMAD-STAR, OPERA i ESSNuSB. Diktorat iz eksperimentalne fizike visokih energija na ATLAS-u obranio 1994. g. na L'Universite de Savoie, Chambery, Francuska.
Od 2004. bavi se eksperimentalnom kvantnom informacijom. Dvije godine (2010-2012) provodi na Fulbrightovoj stipendiju na Kalifornijskom sveučilištu Santa Barbara (UCSB) i Duke u Sjevernoj Karolini, gdje radi na kvantnoj kriptografiji velike brzine. Od 2014. vodi Istraživačku jedinicu za fotoniku i kvantnu optiku Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzorske uređaje na IRB-u.
Član uredništva časopisa Nature's Scientific Reports i MDPI Journal of Cybersecurity and Privacy. Interesi: kvantna komunikacija, informacija i slučajnost, bioinspirirano računalo sa slučajnim impulsima, holografija i fizika neutrina.