Jadransko more u odnosu na površine svih mora vrlo je malo: čini tek 4,6% ukupne površine Sredozemnog mora. Jadran je poluzatvoreno i plitko more, izrazito osjetljivo na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti: turizma, ribarstva, pomorskog prometa, marikulture, eksploatacije ugljikovodika, ali i na snažne utjecaje koje donose klimatske promjene. Povećanjem temperature mora u Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Svjedočimo izrazito visokim temperaturama mora, i do 30°C početkom srpnja 2022. godine, što do sada nije zabilježeno. Sve se češće i ranije pojavljuju cvjetanja fitoplanktona, a razni patogeni uzrokuju veće pomore organizama. Dolazi i do promjene areala rasprostranjenosti vrsta unutar Jadranskog mora te do promjena u dotocima vode i hranjivih tvari rijekama te posljedično i do promjena saliniteta. Podiže se i razina mora, a mijenja se i cirkulacija vode u Jadranu. Djelatnostima čovjeka u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari koje imaju svojstvo bioakumulacije i biomagnifikacije te postaju dijelom hranidbene mreže.

Jadransko je more prirodni resurs neophodan za život, kako morskih organizama tako i čovjeka. Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu življenja čovjeka te se provođenje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj. Za to je nužno razumijevanje povezanosti funkcioniranja svih procesa more-kopno te upoznavanje donosilaca odluka sa znanstvenim spoznajama na svim razinama. Vrlo je bitno upoznati i širu društvenu zajednicu uključivo i najmlađe članove s temeljnim znanjima o utjecaju klimatskih promjena na more, procese i živi svijet u njemu te o mogućim posljedicama našeg nedovoljno ozbiljnog shvaćanja te problematike za čovjeka.

S ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. - 2030. (oceansko desetljeće) planiramo u suradnji s relevantnim znanstvenim i edukativnim institucijama u RH organizirati znanstveno-stručni Skup na temu: Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora na kojem će biti razmatrani negativni utjecaji - od djelatnosti čovjeka do klimatskih promjena - na ekosustav Jadranskog mora te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih ekosustava.

Jasno definirani zaključci Skupa o važnosti ove teme bit će predstavljeni široj javnosti putem medija i brošura, a s ciljem podizanja svijesti o potrebi provedbe plavog i održivog razvoja.

Glavne teme Skupa su prilagodbe na klimatske promjene, strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora, a posebna sekcija bit će posvećena prezentaciji rezultata 30 godina istraživanja Rogozničkog jezera - Zmajevog oka kod Rogoznice.

Skup će se sastojati od plenarnih predavanja, usmenih i posterskih izlaganja iz područja fizike, kemije, geologije i biologije mora, arhitekture, građevinarstva i prava prema sljedećim temama: 

• Prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju
• Klimatske promjene i njihov utjecaj u Jadranskom moru
• Zagađenje mora, uključujući buku i biološko zagađenje invazivnim stranim vrstama
• Prekomjerno iskorištavanje morskih resursa
• Mehanička uništavanja staništa i pridnenih zajednica
• Utjecaj klimatskih promjena na morske sustave u školskim programima
• Morski ekosustavi i klimatske promjene u zakonskoj regulativi RH
• Strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora
• Dobri primjeri pristupa klimatskim promjenama, moguće prilagodbe i mjere u praksi
• Rogozničko jezero u vrijeme klimatskih promjena

Više informacija:

e-mail: milvana@prirodoslovni.com

Osobe za kontakt:

• Milvana Arko-Pijevac 098 323 454
• Žana Moslavac 095 1381 401
• Marta Matić 091 729 9586