Hrvatski i njemački znanstvenici objasnili oscilatorno kretanje kromosoma tijekom stanične diobe
Zagreb, 24. kolovoza 2018. – Ugledni znanstveni časopis Molecular Biology of the Cell u izdanju Američkog društva za staničnu biologiju, najvećeg udruženja u tom znanstvenom području na svijetu, na naslovnici svog posljednjeg izdanja objavio je rezultate istraživanja grupe hrvatskih i njemačkih znanstvenika u kojem su objašnjeni uzroci i mehanizmi oscilatornog kretanja kromosoma oko ekvatorijalne ravnine diobenog vretena tijekom stanične diobe. Glavninu istraživanja provele su poslijedoktorandica Anna H. Klemm i doktorandica Agneza Bosilj, pod voditeljstvom profesorice Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković i profesora Nenada Pavina s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
U radu je pokazano da motorni proteini imaju ulogu u poravnavanju kromosoma u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena time što reguliraju polimerizaciju mikrotubula, proteinskih vlakana na koje su vezani kromosomi. Postizanje ovih rezultata omogućila je sinergija najmodernijih metoda stanične biologije uključujući mikroskopiju živih stanica i laserske škare s razvijanjem fizikalnih modela.
Oscilatorno kretanje kromosoma do sada je predstavljalo nepoznanicu znanstvenicima, a s obzirom da je kretanje kromosoma iznimno važno i za njihovu pravilnu diobu tijekom diobe stanice, novim se spoznajama doprinosi i dodatnom povećanju temeljnog znanja o staničnoj diobi na molekularnoj razini te razumijevanju osnovnih mehanizama diobe stanice što ostavlja prostor za njihovu regulaciju i manipulaciju u procesima nastanka i liječenja raznih bolesti vezanih za staničnu diobu.
„Samo oscilatorno kretanje kromosoma uistinu je fascinantno i do sada je znanstvenicima predstavljalo veliku zagonetku jer nam nisu bili poznati uzroci i mehanizmi takvog gibanja. Čak trećinu vremena ukupnog trajanja stanične diobe kromosomi se na taj način gibaju oko ekvatora diobenog vretena, a njihovo gibanje značajno je i za njihovu pravilnu diobu, stoga mi je posebno drago da je naš tim cijeli taj proces uspio i znanstveno objasniti. Istaknula bih da su na ovom istraživanju većinu posla odradili mladi znanstvenici čime je ovaj uspjeh još i veći“, izjavila je prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, voditeljica eksperimentalnog dijela istraživanja.
Provedeno istraživanje je financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HZZ) i Centra izvrsnosti QuantiXLie, kao i Njemačke zaklade za znanost (DFG).
Više informacija o objavljenom radu pronađite putem poveznice https://www.molbiolcell.org/doi/10.1091/mbc.E17-11-0667
Sama naslovnica predstavlja kolaž mikroskopskih slika kretanja kromosoma po diobenom vretenu tijekom stanične diobe koje su napravljene u sklopu eksperimentalnog dijela istraživanja.