Prijeđite na glavni sadržaj

Jubilej: jedna od osnivača kemije na „Ruđeru“ slavi devedeseti rođendan

23.5.2012.

Na današnji dan, rođena je dr. Dina Brovet-Keglević, jedna od najboljih hrvatskih organskih kemičarki svjetskog glasa i znanstvenica zaslužna za izgradnju i osnivanje jednog od prvih laboratorija Instituta Ruđer Bošković iz područja kemije - Radioizotopnog laboratorija, 1956. godine.

Jubilej: jedna od osnivača kemije na „Ruđeru“ slavi devedeseti rođendan

Dina Brovet-Keglević rođena je 23. svibnja 1922. godine u Zagrebu, gdje je 1944. godine diplomirala na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta, a 1951. godine doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Odmah nakon diplome, počinje raditi kao asistent na Kemijskom zavodu Medicinskog fakulteta, a od 1946. do 1956. godine na organsko-kemijskom laboratoriju Farmaceutskog fakulteta, koji je danas u sastavu PMF-a.

Kao stipendistica Instituta Ruđer Bošković, 1953. godine odlazi u Veliku Britaniju, gdje pohađa tzv. Radioizotopnu školu, koju je po prvi put organizirao Atomski centar u Harwell-u. Nakon toga u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja u Londonu savladava tehnike mjerenja radioaktivnosti i radi na sintezi radioaktivno obilježenih organskih spojeva i praćenju njihovog metabolizma.

Po povratku u Zagreb, 1954. godine, postaje vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković sa zadaćom da pomogne izgraditi i opremiti laboratorij za sintezu i primjenu 14C obilježenih spojeva. Nakon završetka izgradnje, 1956. godine, postaje voditelj Radioizotopnog laboratorija i na ovom položaju ostaje sljedećih dvadeset i pet godina. Pod vodstvom dr. Keglević, ovaj Laboratorij je po širini problematike i broju suradnika, vrlo brzo postao jedan od značajnih laboratorija Instituta Ruđer Bošković.

dina-keglevic

Svojom kreativnošću i predanošću istraživanjima, dr. Keglević je međunarodno afirmirala ovaj Laboratorij kao mjesto na kojem se sintetiziraju brojni 14C−obilježeni spojevi, prate metabolički procesi, izoliraju i karakteriziraju metaboliti te otkrivaju novi metabolički putevi.

Otkriće određenih metabolita rezultiralo je proširenjem područja istraživanja na kemiju šećera, bjelančevina i glikokonjugata. Značajan je bio i doprinos u sintetskim i biokemijskim radovima na inzulinu i identifikaciji i određivanju strukture peptidoglikanskih dijelova staničnog zida bakterija. Dio ovih istraživanja provodio se za potrebe i u suradnji s farmaceutskom industrijom, što je rezultiralo s nekoliko patenata. Laboratorij 1990. godine mijenja ime u Laboratorij za kemiju ugljikohidrata, peptida i glikopeptida, a neka od spomenutih istraživanja nastavljaju se i danas.

Velik dio svojih aktivnosti, dr. Keglević posvetila je i prijenosu znanja mladim kolegama, kako održavanjem nastave na poslijediplomskim studijima tako i vođenjem više desetaka magistarskih radova i disertacija.

Tijekom dugog niza godina bila je članica redakcijskog odbora časopisa CROATICA CHEMICA ACTA, izdavačkog savjeta časopisa KEMIJA U INDUSTRIJI i uredništva međunarodnog časopisa JOURNAL OF CARBOHYDRATE CHEMISTRY.

Dobitnica je Republičke nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković (1980.) i Državne nagrade za životno djelo, za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u području prirodnih znanosti, posebice u području kemije aminokiselina i peptida te kemije šećera i glikopeptida (1998.)

Odlikovana je Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1961.), Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zrakama (1981.) i Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za izniman doprinos razvitku hrvatske znanosti (1997.)

Od 1986. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Prilikom dodjele Državne nagrade za životno djelo, dr. Keglević je izjavila da su znanstvenici katkada tašti i svadljivi ljudi, ali da je za njih važno da nelogično vole svoj posao. Ona nikada nije bila ni tašta, ni svadljiva, ali kemija joj nije bila samo struka nego i dio života. Tako i nakon preranog umirovljenja i dalje nastavlja svakodnevan rad u svojem laboratoriju sve do 2001. godine.

Dr. Keglević znanstvenica je sa stavom, koja smatra da znanost treba visoko rangirati, skrbiti o položaju znanosti i znanstvenika, pružiti znanstvenicima šansu, ali i biti strog u procjeni rezultata rada znanstvenika. Institut Ruđer Bošković joj zahvaljuje na svemu što je učinila za razvoj znanosti i Instituta u cjelini.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.