Prijeđite na glavni sadržaj

Međunarodni tim znanstvenika otkrio Troglocadius hajdi

9.5.2016.

Hrvatski biospeleolozi pronašli su duboko u utrobi Velebita sićušnog kukca s očuvanim krilima, što ih je potpuno iznenadilo, jer je to prvi nalaz podzemne životinjske vrste s krilima uopće.

Međunarodni tim znanstvenika otkrio Troglocadius hajdi

Izvor: J.Bedek/Darko Bakšić, PLoS ONE

A
A
A

Nema nikakve dileme da se radi o troglobiontu, kako stručnjaci nazivaju pećinske životinje potpuno prilagođene podzemnom svijetu, ali su se te životinje smatrale potpuno nespojive s krilima.

Ta činjenica, kao i udaljenost novog kukca od najbližih srodnika, naveli su stručnjake da mu daju ime "špiljska Hajdi" (Troglocadius hajdi), po malom letećem biću iz slavenske mitološke tradicije koje nosi vijesti o sudbini.

Tragovi tih mitoloških bića u narodnoj tradiciji prisutni su i danas u Gorskom kotaru u imenu pećine Hajdova hiža, iznad sela Grbajel.

Ovo otkriće objavljeno je u uglednom multidisciplinarnom časopisu PLoS ONE (IF), a uz dr. sc. Martinu Pavlek s Instituta Ruđer Bošković, tim stručnjaka čine još dr. sc. Marija Ivković sa Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Trond Andersen, dr. sc. Linn Katrine Hagenlund i dr. sc. Gunnar Mikalsen Kvifte sa Sveučilišta Bergen u Norveškoj, te dr. sc. Viktor Baranov s Leibnitz instituta u Berlinu.

Prvi primjerak novog roda i nove vrste pronađen je 2010. u Lukinoj jami na dubini oko 800 metara. Pronašao ga je speleolog Hrvatskog biospeleološkog društva Marko Lukić tijekom ljetne ekspedicije u tu jamu. Godine 2011. pronađene su tri nove jedinke na dubini od 980 metara, a dvije godine potom na istoj dubini, u dvorani u kojoj je bio smješten treći kamp speleologa, još nekoliko primjeraka.

Hajdi je prosječno velika 1,8-2,2 milimetra i ima široka krila. Gubitak boje, snažno smanjenje očiju i vrlo dugačke noge čine ju tipičnim podzemnim organizmom koji živi u mraku pa se najbolje može snalaziti dodirima. No, krila koja je zadržala špiljska hajdi duboko u podzemlju, otvara mnoga pitanja o tome kako se ona orijentira u potpunome mraku, objašnjava dr. Pavlek.

Špiljska hajdi nije samo nova vrsta, nego se bitno razlikuje od poznatih nadzemnih srodnika, pa su je stručnjaci opisali i kao novi rod. Teško ju je grupirati s ostalim predstavnicima porodice trzalca (Chironomidae) jer nisu nađene ličinke, niti mužjaci, nego od odraslih jedinki samo ženke, a najviše zato jer se zbog tjelesnih prilagodbi na podzemlje potpuno razlikuju od nadzemnih predstavnika, kaže dr. Pavlek.

Pored svega, Troglocadius hajdi je vjerojatno pertenogenična vrsta, što znači da je ženka sposobna za samooplodnju.

Otkriće potvrđuje da je Dinarski krš iznimno važan centar podzemne bioraznolikosti, upozorava aktualna predsjednica Hrvatskog biospeleološkog društva Martina Pavlek, koja trenutno boravi u Španjolskoj, gdje radi na opisu novih podzemnih vrsta i rodova.

Izvor: HINA.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.