Prijeđite na glavni sadržaj

Napustio nas akademik Kućan, jedan od osnivača Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a

9.1.2023.
Napustio nas akademik Kućan, jedan od osnivača Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a

U četvrtak 5. siječnja 2023. u Zagrebu je u 89. godini života preminuo akademik Željko Kućan, istaknuti hrvatski biokemičar, jedan od pokretača molekularno-bioloških istraživanja u Hrvatskoj i jedan od osnivača Zavoda za molekularnu biologiju na Institutu Ruđer Bošković (IRB) te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Ispraćaj akademika Željka Kućana održati će se u četvrtak 12. siječnja 2023. u 14 sati na zagrebačkom Krematoriju.

Akademik Željko Kućan rodio se u Zagrebu 24. svibnja 1934. Diplomirao je biokemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je 1964. doktorirao. Od 1958. do 1983. radio je na IRB-u, najprije u Radiobiološkom odjelu, a zatim u Odjelu organske kemije i biokemije.

Bio je pročelnik Odjela organske kemije i biokemije od 1972. do 1976., osnivač i voditelj Laboratorija za biosintezu, a nekoliko puta bio je biran za tajnika Znanstvenog vijeća IRB-a.

Nastavnu djelatnost započeo je 1960-tih godina na poslijediplomskom studiju Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a 1972. organizirao je i počeo predavati biokemiju u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je od 1983. bio redoviti profesor.

Od 1985. do 1988. je pročelnik Kemijskog odjela, od 1988. predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, a od 1990. do 1994. dekan PMF-a. Od 1995. do 1999. je predstojnik novoosnovanog Zavoda za biokemiju, a do 2000. i prodekan za ulaganja PMF-a.

Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1990. izvanredni član, a od 1977. član suradnik. Od 2007. do 2010. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti.

Glavno područje interesa akademika Željka Kućana bila je biokemija nukleinskih kiselina i njihova uloga u biosintezi proteina. S tog je područja objavio oko pedeset znanstvenih radova u najuglednijim svjetskim časopisima i više od 80 kongresnih saopćenja.

Sudjelovao u otkriću razgradnje deoksiribonukleinske kiseline u ozračenih bakterija, te je pokretač istraživanja transportne ribonukleinske kiseline (tRNA) u Hrvatskoj.

Više od šest godina proveo je u inozemnim znanstvenim institucijama. Tako je od 1961. do 1963. boravio u laboratoriju nobelovca Fritza Lipmanna u Rockefellerovom Institutu u New Yorku, gdje je započeo istraživanja biosinteze proteina.

Od 1969. do 1972. radio je kao gostujući istraživač u laboratoriju R.W. Chambersa na Department of Biochemistry, New York University School of Medicine. Na istom odjelu bio je i gostujući profesor biokemije od 1977. do 1979.

Više od četvrt stoljeća predavao je na poslijediplomskim studijima medicinske biokemije, biofizike, biokemije i molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, studiju mikrobiologije na Sveučilištu u Ljubljani, te na studiju filozofije znanosti u Dubrovniku.

Bio je predsjednik Hrvatskog biofizičkog društva, u dva navrata predsjednik Hrvatskog biokemijskog društva, dugogodišnji član redakcija Croatica Chemica Acta i Periodicum Biologorum, organizator međunarodnih i domaćih ljetnih škola i kongresa. Bio je i član Stalnog odbora za biološke znanosti i okoliš Europske znanstvene zaklade.

Izvor: HAZU

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.