Prijeđite na glavni sadržaj

Prvo izdanje Monografije Instituta Ruđer Bošković povodom 70. godišnjice osnivanja

30.12.2021.

Obilježavanje jubilarne 70.  godišnjice Instituta Ruđer Bošković (IRB) prošle je godine spriječila pandemija bolesti COVID-19, međutim nakon gotovo dvije godine marljivog rada urednika i autora, otisnuti su prvi primjerci monografije pod naslovom 'The Ruđer Bošković Institute: Past, Present, Future – 1950-2020'.  

Prvo izdanje Monografije Instituta Ruđer Bošković povodom 70. godišnjice osnivanja

The Ruđer Bošković Institute: Past, Present, Future – 1950-2020

Monografija je okupila petnaest autora, koji su kroz osam poglavlja ponudili nadasve zanimljiv pregled nekih od najvažniji postignuća znanstvenika IRB-a tijekom sedam desetljeća znanstvene povijesti. Međutim, iako su autori vješto u svoj tekst inkorporirali važan dio povijesti, monografija je okrenuta budućnosti, novom Institutu Ruđer Bošković, kojeg u idućim razdobljima očekuje velika infrastrukturna obnova.

''Prije sedamdeset godina, te davne 1950. nekolicina vizionara usudila se sanjati o osnivanju najvećeg instituta za znanstveno-istraživački rad u Zagrebu. Vizija akademika Ivana Supeka bila je da institut bude multidisciplinaran i interdisciplinaran za što je dobio i vrijednu podršku skupine uglednih profesora Sveučilišta u Zagrebu.

Na stranicama ove monografije zainteresirani čitatelj može dobiti sažeti pregled događanja i konteksta tih ranih godina te saznati kako se tijekom vrlo različitih razdoblja, san akademika Supeka materijalizirao i evoluirao u današnji IRB. U monografiji su istaknuta i neka odabrana postignuća i uspješni istraživački pravci IRB-a. No, jednostavno nije bilo moguće obuhvatiti baš sve bitne aspekte djelovanja Instituta, posebice, njegovih ljudi u sedamdeset godina postojanja. Na meni je, stoga, da kao ravnatelj instituta, izrazim iskrenu zahvalnost svim pojedincima koji su svojim doprinosom omogućili da IRB postane ovo što je danas. Bez vas IRB bi bio tek prazna ljuska. Zbog vas je IRB danas vodeći znanstveno-istraživački institut u Republici Hrvatskoj. Hvala vam na tome!'' istaknuo je ravnatelj dr. sc. David M. Smith u uvodnom poglavlju monografije.  

IMG_20211230_133859_resized_20211230_014216866

Riječ urednika o radu na Monografiji IRB-a

Obilježavanje sedamdesete godišnjice Instituta Ruđer Bošković na kraju drugog desetljeća 21. stoljeća prilika je da se ukratko osvrnemo na osnivanje instituta 1950. godine. Bilo je to vrijeme bremenito posljedicama Drugog svjetskog rata kada je bilo vrlo teško osigurati sredstva i stvoriti ozračje za takav pothvat. Autoritet moralne i intelektualne snage akademika Ivana Supeka (1915.-2007.) bio je presudan u oblikovanju političke volje potrebne da bi se pokrenuo takav složen projekt i zacrtao razvoj moderne i dugoročno održive  interdisciplinarne znanstvene institucije.

Kao vizionar širokog horizonta i fizičar, nadahnut izobrazbom kod Nobelovca W. K. Heisenberga, kvantnog fizičara, jasno je sagledao kako organizirati znanstveno istraživanje. Uz pomoć uglednih profesora Sveučilišta u Zagrebu ostvaren je taj cilj. Izborom aktualnih istraživačkih tema u oblastima fizike, kemije, biologije i elektronike, povezivanje s vodećim svjetskim znanstvenim centrima i sveučilištima u koje su odlazili naši brojni mladi znanstvenici na izradu doktorskih disertacija i usavršavanje, stvoreno je ozračje entuzijazma i motiviranosti, što je vrlo brzo donijelo zapažene rezultate. Na zasadama naših znanstvenih pionira institut se neprestano razvija slijedeći nove putokaze znanosti.

Razvoj znanosti tijekom 20. stoljeća obilježen je trima epohalnim otkrićima – kvantnom teorijom materije, Einsteinovom općom teorijom relativnosti i građom molekule života -dvostruke zavojnice DNK – koja su otvorila velik broj novih znanstvenih grana i disciplina, proširujući istraživanja do neslućenih razmjera, obogativši naše spoznaje. Ali novi pogledi i otkrića stvorili su nove dileme: kako korisno upotrijebiti znanje, vodeći brigu o dobrobiti čovječanstva i očuvanju našeg jedinog staništa – planeta Zemlje.

U tom, gotovo nesagledivom skupu nije jednostavno odabrati što spomenuti, a da nije imalo znatan utjecaj na znanost našeg instituta.  Neizostavne su spoznaje o strukturi materije na subatomskoj razini i o nastanku te evoluciji svemira; razvoj telekomunikacije i računarstva; nove spektroskopije visokog vremenskog i prostornog razlučivanja; sinteze supramolekula - giganata, dizajn novih lijekova i dizajn katalizatora po uzoru na prirodne enzime, sinteze funkcionalnih materijala koje povezuju i umrežavaju brojne znanstvene i tehničke discipline, uvažavajući pri tome principe zelene kemije; znanost o životu koja uključuje istraživanja od substanične razine do makroskopskih razmjera, povezujući molekularnu i strukturnu biologiju, genetiku i epigenetiku s ostalim granama koje su od velikog utjecaja na medicinu i srodne discipline.

Granice između pojedinih grana i disciplina danas ubrzano nestaju i nastaju nove, kao rezultat interdisciplinarnog i multidisciplinarnog pristupa. Znanost o materijalima kao i znanost o očuvanju okoliša to nedvojbeno naglašavaju.

U skladu s aktualnim svjetskim istraživačkim pravcima, ne obazirući  se na administrativnu podjelu, monografija posvećena sedamdesetoj godišnjici instituta stavlja upravo naglasak na predstavljanje naših postignuća u  područjima i disciplinama dominantnim u svjetskoj znanosti: fizici, znanosti o materijalima, kemiji, znanosti o životu, računalnoj znanosti te znanosti o okolišu i istraživanju mora. Aktualnost istraživačkih programa i visoka razina kompetentnosti, praćena kvalitetnom znanstvenom produkcijom, omogućavaju naše sudjelovanje u respektabilnim međunarodnim znanstvenim projektima. Time doprinosimo razvoju znanosti u našoj zemlji, pridružujući se zajedničkim nastojanjima u okviru Europske unije, afirmirajući svoj istraživački potencijal.

''Neophodno povezivanje znanosti i tehnologije stvara nove mogućnosti u istraživanju, globalno utječući na način našeg života i predstavljajući velik izazov za čovječanstvo, koje neumorno treba  stremiti ka ekološkoj održivosti planeta te naučiti kako prepoznati i na vrijeme se suprotstaviti prirodnim kataklizmama, s kojima se upravo suočavamo. Znanost zacijelo može odgovoriti tim složenim izazovima i otvoriti nove mogućnosti za održivi razvoj i dobrobit čovječanstva,'' zaključili su urednici, zaslužna znanstvenica IRB-a dr. sc. Biserka Kojić-Prodić i akademik Milko Jakšić u osvrtu povodom rada na Monografiji Instituta Ruđer Bošković.

IMG_20211230_133835_resized_20211230_014217069

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.