Rad o kvantnoj kontekstualnosti objavljen u časopisu Quantum
Znanstveni časopis Quantum (IF 6.8) objavio je rad o kvantnoj kontekstualnosti u kojem su prikazani cjeloviti rezultati istraživanja dr. sc. Mladena Pavičića s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u ovom fundamentalnom području u kvantnoj fizici. Rad je nastao u okviru istraživanja jedinice Fotonika i kvantna optika u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore. Za ova istraživanja bila je ključna nova metoda razvijena u bilatelarnoj suradnji s kolegama iz SAD-a, Australije i Francuske tijekom posljednjih dvadeset godina.
Kvantna računala, za razliku od klasičnih, ne pretpostavljaju determinirane početne vrijednosti varijabli koje određuju rezultate računanja. Kažemo da su kvantna računala kontekstualna, jer rezultati mjerenja jednih varijabli ovise o mjerenim vrijednostima drugih, dok su klasična računala nekontekstualna jer ne ovise, tj. u određenom postavu mjerenje klasičnih varijabli uvijek mora dati predodređene rezultate. Dakle, kvantna računala, za razliku od klasičnih, su ne-binarna i kontekstualna i njihova obrada informacija se zasniva na obradi skupova karakteriziranih kontekstualnim hipergrafovima.
Hipergrafovi su generirani stabilizacijskim operacijama koja određuju kvantna mjerenja i predstavljaju građevne blokove kvantnog računanja. Djeluju kombinirajući različita kvantna stanja koja su u hipergrafovima definirana verteksima grupiranim kroz mjernu isključivost, tj. ortogonalnost koja je opet u hipergrafu definirana hiperrubom koji odgovara kvantnim vratima. Kvantna vrata, slično klasičnim vratima u klasičnom kompjuteru, omogućuju mjerenja međusobno ortogonalnih stanja unutar hipergrafa.
Kvantni kontekstualni hipergrafovi su skupovi kvantnih stanja koji se mogu koristiti za različite važne zadatke u kvantnom računalstvu, komunikaciji i upravljanju. Dakle, potrebno je generirati proizvoljno mnogo hipergrafova u raznim dimenzijama, a automatizirani algoritmi i programi za takvu generaciju su dani u ovom članku, kao i analiza, struktura i primjeri hipergrafova u do 8-dimenzionalnom Hilbertovom prostoru. S druge strane za određivanje 'kvantnosti' hipergrafova definirano je nekoliko 'nejednakosti'.
Također je pokazano da svojstva sistema opisanih hipergrafovima s jedne strane ovise direktno o strukturi hipergrafova neovisno o njihovoj koordinatizaciji, odnosno o pridruženim stanjima, a s druge da se mogu generirati direktno iz osnovnih komponenata tih stanja.