Ruđerovci objavili rad u Chemical Communications
Znanstvenici OKB-ovog Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju (LSNK) u suradnji s kolegama iz Lab. za kemijsku i biološku kristalografiju i Lab. za elektronsku mikroskopiju upravo su objavili rad u Chemical Communications (2012, 48, 7407–7409; autori: Janja Makarević, Zoran Štefanić, Lucija Horvat i Mladen Žinić).
Ovo je ujedno 10. objavljeni rad LSNK-a u ovom prestižnom časopisu za opću kemiju (faktor utjecaja 6.169 za 2011.-tu). Rad pod naslovom Intermolecular central to axial chirality transfer in the self-assembled biphenyl containing amino acid-oxalamide gelators, po prvi puta opisuje mogućnost prijenosa centralne u aksijalnu kiralnost inter-molekularnim mehanizmom u samo-udruženim agregatima gela i u krutom stanju.
CD, NMR i kristalografska istraživanja otkrivaju da se prijenos kiralnosti odvija kroz specifične interakcije u agregatima u kojima se kiralno središte jedne molekule smješta u neposrednu blizinu bifenilne jedinice susjedne molekule. Poznato je da je intra-molekularni prijenos kiralnosti u molekularnim sustavima moguć jedino ako su kiralno središte i bifenilna jedinica međusobno udaljeni 3-4 veze. Međutim, u opisanom supramolekularnom sustavu, prijenos kiralnosti je moguć usprkos velikoj udaljenosti (9 veza) između kiralnih središta i proatropizomerne bifenilne jedinice i direktna je posledica specifičnog samo-udruživanja molekula tvorbom vodikvih veza između oksalamidnih jednica gelatora.
Pri tome (S)-centri gelatora uvijek induciraju (aS)- a (R)-centri (aR)-kiralnost bifenila. Proces samo-udruživanja u gelu i kristalizaciji karakterizira mehanizam dijasteromernog samo-odabira (self-sorting) pri čemu od dva moguća dijasteroizomera (S,aS,S i S,aR,S) nastaje samo prvi; u agregatu ovog dijastereo-izomera moguće je povoljno smještanje metil esterske skupine kiralnog središta (slika a) dok u slučaju (aR)-bifenila to nije moguće zbog steričkih smetnji (slika b).
Kako gelovi pokazuju termoreverzibilni prijelaz između gel-sol faza, aksijalna kiralnost bifenilne jedinice je “prolazna” i postoji samo u gelskoj fazi dok u sol fazi na višim temperaturama postoji brza interkonverzija između dijasteroizomera s enantiomernim konfiguracijama bifenila. Rezultati istraživanja otvaraju mogućnost dizajniranja novih kiralnošću kontroliranih samo-udruženih sustava s mogućom primjenom u razvoju kompleksnih supramolekularnih i nano-sustava.