Prijeđite na glavni sadržaj

S izložbe o Tesli poziv za suradnju na strukturnim projektima

13.12.2012.

Na Institutu Ruđer Bošković danas je svečanim otvaranjem izložbe 'Tesla' akademskoga kipara Pere Jelisića započeo bogati program događanja 'Sinergija Bošković – Tesla' koji IRB organizira povodom obilježavana 70. obljetnice smrti jednog od najvećih velikana ljudskog roda Nikole Tesle. Danas je s Instituta upućen poziv javnosti da se uključi u akademsku akciju IRB-a da se u okrilje našeg instituta vrati kip Nikole Tesle, rad Ivana Meštrovića, kako bi on ponovno činio spomenički par s kipom Ruđera Boškovića, što je, rečeno je, bila Meštrovićeva želja.

S izložbe o Tesli poziv za suradnju na strukturnim projektima

Ministar dr. Željko Jovanović, ravnatelj dr. Tome Antičić i dr. Karolj Skala

Poziv ravnatelja IRB-a dr. Tome Antičića podržali su i ugledni uzvanici - ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Željko Jovanović, koji je otvorio program, te predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić.

''Priča o Tesli priča je o sudbini i uspjehu čovjeka iz daleke male zemlje u moćnoj i velikoj Americi, ali i priča o idealistu predanom razvoju znanosti na dobrobit svijeta, koji svoje ideje nije mogao realizirati u svojoj zemlji, već je uspjeh nažalost morao potražiti negdje drugdje. Tesla simbolizira svakog našeg znanstvenika, istraživača, inovatora ili novaka koji je odlučio svoj život posvetiti razvoju znanosti i društva, ali koji često u nedostatku sredstava, infrastrukture i poticajnog zakonodavstva izlaz traži izvan granica RH.'' naglasio je ravnatelj IRB-a dr. Tome Antičić.

OZIP

Projekt 'Otvorene Znanstvene infrastrukturne platforme' koji Institut priprema za strukturne fondove EU prilika je da se u suradnji s vladom iskoristi istraživački potencija IRB-a za dugoročni preporod hrvatske znanosti i gospodarstva kako bi omogućili budućim Boškovićima, Ružičkima, Prelogima i Teslima da se mogu baviti vrhunskom znanošću za dobrobit gospodarstva, ali ovaj put  u Hrvatskoj.

Dr. Antičić je podsjetio na sadašnju situaciju u znanosti. Tako je, među ostalim, ocijenio da nije dovoljno samo povećati financiranje znanosti, već se istovremeno moraju adresirati i vezani problemi kao što je način napredovanja, manjak kompetitivnosti u selektiranju kadra i projekata te manjak suradnje s gospodarstvom za što su pak, smatra, potrebne promjene u zakonodavstvu i općem mentalitetu.

Ravnatelj je posebno istaknuo kako, iako se situacija možda na prvi pogled ne čini optimističnom, Hrvatska s obzirom na kvalitetan ljudski potencijal i postojeću infrastrukturu ima načina na koji može postići financijski opravak znanosti, a time i gospodarstva. Ta se prilika nudi kroz kvalitetnu pripremu projekata za strukturne fondove EU.

''Upravo zato je iznimno važna aktivnost IRB-a u pripremi za strukturne fondove EU, kroz projekt 'Otvorene Znanstvene infrastrukturne platforme'. Kao dio tog procesa će se usvojiti i niz pravila kojima će se i buduća infrastruktura, kao i 'know-how' učiniti maksimalno dostupnim široj hrvatskoj akademskoj zajednici i industriji. Na nama je i vladi da ogromni potencijal koji postoji na IRB-u iskoristimo kako bi mi dugoročno mogli preporoditi hrvatsku znanost i gospodarstvo i kako bi omogućili budućim Boškovićima, Ružičkima, Prelogima i Teslima da se mogu baviti vrhunskom znanošću za dobrobit gospodarstva, ali ovaj put u Hrvatskoj.'' istaknuo je dr. Antičić

Govornici su jednodušno podržali i tu inicijativu, a posebno ministar Jovanović koji je suglasan da je nužna organizacijska, financijska i zakonodavna reforma sustava te je izrazio nadu da će zakonski 'paket' o znanosti i visokom obrazovanju uskoro ponovno biti u saborskoj proceduri.

Pero Jelisić

Akademski kipar Pero Jelisić rođen je 1939. u Tuzli, diplomirao je 1964. na zagrebačkoj Likovnoj akademiji u klasi čuvenoga kipara Frane Kršinića, a postdiplomski studij završio je u Majstorskoj radionici profesora Vanje Radauša u Zagrebu. Izlagao je na oko 100 grupnih izložbi s udruženjima likovnih umjetnika u zemlji i inozemstvu te na deset samostalnih izložbi u Europi.

Sinergija Bošković - Tesla u javnosti nije dovoljno jasno obznanjena, iako je jedna od najčešće korištenih i viđenih fotografija upravo ona koja prikazuje Nikolu Teslu kako sjedi i čita knjigu Ruđera Boškovića Theoria Philosophiae Naturalis te nas tako podsjeća da istražimo kako je Nikola Tesla u mnogim aspektima svoga rada crpio inspiraciju iz lika i djela Ruđera Boškovića. Ivan Meštrović je upravo zahvaljujući senzibilitetu koje krasi samo velike umjetnike prepoznao povezanost ova dva genija iz istog podneblja, ova dva mislilaca i znanstvena filozofa, dva znanstvena vizionara i njihovu suradnju izvan vremena i prostora.

''Ovaj stav je više od autorskog prava. To je temelj autorstva koji određuje i oblikuje svoj umjetnički izričaj. U tom pogledu Institut uz iskazivanje akademske naravi i obveze štiti istinu i pravdu. Stoga, zastupamo tezu ''Kako je Meštar rekao!''. Ovaj iznimni događaj kojeg smo naslovili Sinergija Bošković -Tesla želi argumentirano potvrditi tezu da autorstvo i stvaralaštvo moraju imati zaštitu akademske sredine i štititi u ovom slučaju neprocjenljivu kulturnu baštinu“ izjavio je dr. Karolj Skala.

Realizacijom ove inicijative stvorili bi se i preduvjeti za mogućnost osnivanje budućeg znanstvenog parka na IRB-u, kojim bi Institut, ali i grad Zagreb bili stavljeni na turističku kartu svijeta kao jedinstvena destinacija, koja bi uz promociju znanosti i inovacija bila stalan podsjetnik na hrvatske znanstvene velikane.

Izložba o Tesli označila je početak bogata programa 'Sinergija Bošković@Tesla' koji će trajati do 7. siječnja. Na izložbi smo imali prilike uživati u izboru iz 20 radova akademskog slikara Pere Jelisića, nastalih tijekom 2006. i 2007. - skulptura, reljefa, poprsja i medalja inspiriranih likom i djelom Nikole Tesle i njegovim vizijama, među kojima i skulptura nešto viša od dva metra koja je idejno rješenje za spomenik Tesli koji bi mogao bio postavljen u gradu umjesto Meštrovićeva spomenika.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.