Prijeđite na glavni sadržaj

Veliko priznanje hrvatskim znanstvenicima

Jedno od najvećih priznanja za svakog znanstvenika je kada njegov rad postane dio udžbenika.
11.7.2022.

Hipoteza o fiziologiji cerebrospinalne tekućine (CSF), poznata pod nazivom 'Hipoteza Bulat-Klarica-Orešković', a koja je naziv dobila po znanstvenicima koji su ovu hipotezu postavili i dokazali, pokojnom dr. sc. Marinu Bulatu, dr. sc. Darku Oreškoviću i dr. sc. Marijanu Klarici, postala je sastavni dio udžbenika iz neurokirurgije.

Veliko priznanje hrvatskim znanstvenicima

Hrvatski znanstvenici, čiji su znanstveni rad i postignuća usko vezani uz Institut Ruđer Bošković (IRB), ovu su hipotezu objavili i dokazali prije više od deset godina kada su otkrili i dokazali da likvor nema jedno mjesto stvaranja i nestajanja, nego može nastati i nestati bilo gdje u središnjem živčanom sustavu.

''Prema općeprihvaćenoj hipotezi koja je postavljena 1919. godine, likvor nastaje aktivnim procesom u moždanim komorama, a zatim teče prema površini mozga, gdje se apsorbira u venski prostor. To je hipoteza rijeke: dakle, likvor ima izvor, tok i ušće. Međutim, mi smo eksperimentalno pokazali da ta hipoteza nije točna,'' objasnio je dr. sc. Darko Orešković, umirovljeni znanstveni savjetnik IRB-a.

Njihov rad nedavno je dobio veliko priznanje. Naime, autori članka 'Review of Cerebrospinal Fluid Physiology and Dynamics: A Call for Medical Education Reform', nedavno objavljenog u časopisu Neurosurgery, jednom od najznačajnijih neurokirurških časopisa u svijetu, pozvali su da se u edukaciju neurokirurga uvrsti 'Hipoteza Bulat-Klarica-Orešković'.

Članak je objavljen u jednom od najznačajnijih neurokirurških časopisa koji je ujedno i glasilo vodeće američke organizacija posvećene unapređenju neurokirurgije kroz obrazovanje i inovacije (Congress of Neurological Surgeons), što preporuci za uvrštenje u edukaciju daje dodatnu težinu.

Glavni autor članka prof. Beverly Walters, profesorica je neurokirurgije na nekoliko američkih sveučilišta, i dugogodišnji predsjednik Odbora za izradu praktičnih smjernica Američkog udruženja neuroloških kirurga (Practice Guidelines Committee of the American Association of Neurological Surgeons), te autor preko sedamdeset protokola u neurokirurgiji, što govori o njezinom velikom autoritetu u području edukacije i izradi smjernica u neurokirurgiji.

''Od svih oblika vrednovanja znanstvenog doprinosa pojedinog znanstvenika, jedan od najvećih uspjeha za znanstvenika zasigurno je da njegov znanstveni rad bude zaokružen postavljanjem nove znanstvene hipoteze, da ta hipoteza bude potvrđena u znanstvenim krugovima, te da povrh toga dobije ime po autorima koji su je kreirali te, u konačnici, da od strane vodeće američke neurokirurške asocijacije bude predloženo da se kao hipoteza koristi u edukaciji neurokirurga. Ukratko, da njegovi znanstveni rezultati postanu sadržajem udžbenika,'' istaknuo je dr. sc. Orešković te dodatno pojasnio kako je u jednom od najpoznatijih svjetskih udžbenika iz područja neuroradiologije (Imaging of the Brain, expert Radiology Series, Elsevier) ova hipoteza o fiziologiji cerebrospinalne tekućine već prikazana kao hipoteza u nastajanju, te joj je posvećeno čitavo jedno poglavlje.

''Kako je fiziologija cerebrospinalnog likvora, osim za područje neurokirurgije, i radiologije, veoma važna i za neurologiju, anesteziologiju, neurobiologiju i fiziologiju, kako ljudi, tako i ostalih sisavaca, za pretpostaviti je da bi se u dogledno vrijeme edukacija bazirana na našoj hipotezi proširila i na ta područja,'' zaključio je dr. sc. Darko Orešković.

Dr. sc. Darko Orešković i dr. sc. Marijan Klarica svoja istraživanja počeli su još krajem 1970-ih godina, pod vodstvom svoga mentora, pokojnog dr. Marina Bulata, koji je svoj znanstveni put započeo na IRB-u, a zatim kao profesor nastavio na Medicinskom fakultetu.

Nakon desetljeća istraživanja likvora te uspješne suradnje IRB-a i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, sada je hrvatskim znanstvenicima stiglo i veliko priznanje.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.