Prijeđite na glavni sadržaj

Zašto je važno pratiti genetske varijante SARS-Cov-2 virusa?

29.4.2021.

S obzirom na to da su se u medijima slijedom današnjeg gostovanja dr. sc. Olivera Vugreka u emisiji 'Novi dan' na N1 televiziji, na temu koronavirusa u Hrvatskoj, pojavile određene nelogičnosti kod opremanja vijesti, posebice kad je riječ o naslovima, niže donosimo nekoliko važnih pojašnjenja kako bi izbjegli pogrešne interpretacije komentiranih rezultata preliminarnih istraživanja u javnosti.

Praćenje mutacija i pojave novih varijanti virusa SARS-CoV-2 radi stvaranja sveobuhvatne baze podataka o genomu SARS-CoV-2 izuzetno je važno za kvalitetno upravljanje pandemijom bolesti COVID-19. Ovakve baze mogu omogućiti pravovremenu reakciju javnozdravstvenog sustava na pojavu novih varijanti virusa.

Virusi pod utjecajem okoline u domaćinu mutiraju i evoluiraju kako bi lakše preživjeli i pronašli novog domaćina. Tako nastaju različite varijante koje mogu, ali i ne moraju, imati različite karakteristike. Štoviše, rijetko imaju značajniji utjecaj na same značajke virusa. Samo one koje imaju neku selektivnu prednost opstaju, dok mnoge, tako nastale varijante, natječući se s drugim varijantama, jednostavno nestaju iz populacije.

Višestruke mutacije mogu dovesti do stvaranja novih varijanti, koje mogu utjecati na tijek pandemije, kao i kliničku sliku zaraženih. Stoga je važno pratiti mutacije, uspoređivati i analizirati podatke te pratiti utjecaj mutacija na ponašanje virusa, odnosno utjecaj na zaraznost virusa i simptome bolesti u široj populaciji.

Prije godinu dana, na samom početku pandemije, tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB), pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, prvi je sekvencirao genom virusa SARS-CoV-2 izoliran iz pacijenta u Hrvatskoj. Ta analiza provedena je u suradnji s izv. prof. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.

Od tada tim istraživača u Laboratoriju za naprednu genomiku IRB-a kontinuirano radi na analizi genoma virusa SARS-CoV-2 i praćenju mutacija. Nedavno su tako analizom na dvadeset i četiri uzorka identificirali prisutnost novih mutacija, od kojih šest još uvijek nije nezabilježeno u bazi podataka Nextstrain, koja prikuplja sekvencirane uzorke virusa SARS-CoV-2. Uzorci su prikupljeni u razdoblju od prosinca 2020. do ožujka 2021. godine i to na području Krapine, Osijeka, Čakovca i Zagreba.

Dr. Vugrek i njegov tim su utvrdili da 13 mutacija nađenih u različitim uzorcima još nije identificirano u Europi. Provedeno je sekvenciranje cjelokupnog genoma virusa metodom Sekvenciranja sljedeće generacije (engl. Next Generation Sequencing, NGS).

Međutim, u ovome je trenutku još prerano interpretirati nađene mutacije kao mutacije koje bi se proširile u populaciji jer dvadeset četiri uzorka ne predstavlja dovoljno reprezentativan broj da bi se moglo zaključiti o učestalosti nađenih mutacija. Stoga je iznimno važno nastaviti istraživanja i analize.

Bez prikupljanja veće količine podataka bilo koja pronađena mutacija virusa ništa ne govori. No, ako se neka od ovih mutacija manifestira u odgovarajućoj varijanti koja se brže širi, uzrokuje težu bolest ili smanjuje učinkovitost cjepiva koje je u primjeni, znat ćemo da je ta varijanta već prisutna i u Hrvatskoj.

Stoga je važno kontinuirano prikupljati i analizirati uzorke, te uočene mutacije upisivati u međunarodne baze podataka, kao što je Nextstrain, kako bi se mutacije SARS-CoV-2 u različitim dijelovima svijeta mogle uspoređivati.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.