dr. sc. Andreja Ambriović Ristov

predsjednik Znanstvenog vijeća struke biologija
Voditelj laboratorija znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
Telefon
+385 1 457 1240
Interni broj
1543
1545
Znanstveno-nastavno zvanje
Redoviti profesor
Adresa

Institut Ruđer Bošković
Bijenička 54
HR-10000 Zagreb

Obrazovanje

1997. stjecanje stupnja doktora prirodnih znanosti (područje biologija), Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1993. stjecanje stupnja magistra prirodnih znanosti (područje biologija), Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1991.-1993. Poslijediplomski studij biologije, smjer Molekularna i stanična biologija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1989. stjecanje stupnja dipl. inž. medicinske biokemije, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1995.-1989. studij Medicinske biokemije, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Područja znanosti

Projekti

Voditeljica:

2025. voditeljica projekta unutar poziva „Dokazivanje inovativnog koncepta – Drugi poziv“, C3.2.R3-11.05 „Metoda za identifikaciju bilo kojeg potencijalno patogenog virusa: VirusHunter 2.0“

2024.-2026. suvoditeljica na projektu unutar poziva Podrška transferu tehnologije, NPOO.C3.2.R3-I1.02.0003 „VirusHunter – metoda i dijagnostički komplet za detekciju i identifikaciju virusa“

2020.-2024. voditeljica HRZZ znanstvenog projekta: „Integrin αVβ5-povezane fokalne i retikularne adhezije u melanomu”

2014.-2018. voditeljica HRZZ znanstvenog projekta: „Molekularni mehanizmi povećanja osjetljivosti na protutumorske lijekove stanica karcinoma dojke i melanoma čovjeka utišavanjem integrina“

2014.-2015.: voditeljica bilateralnog projekta s Njemačkom (voditeljica s njemačke strane Maja T Christmann): Program zajedničkog poticanja razmjene sudionika u projektima između MZOS-a i DAAD-a „Povećanje osjetljivosti stanica melanoma i glioma na alkilirajuće lijekove utišavanjem integrina αvβ3, αvβ5, α3β1 i α4β1“

2007.-2011.: voditeljica MZO projekta „Povećanje transdukcije adenovirusnih vektora i otpornost stanica na citostatike“, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH

2007.-2009.: voditeljica tehnološkog projekta „Regeneracija hrskavice koljenskog zgloba“ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH

2006.-2008.: voditeljica bilateralnog projekta „Preusmjeravanje adenovirusa na aminopeptidazu N i moguća upotreba u genskoj terapiji cistične fibroze“ Integrated action COGITO: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH i Francuska vlada

2002.-2004.: voditeljica bilateralnog projekta „Ljudski adenovirus tip 5 preusmjeren na aminopeptidazu N“, NATO Science Program, Collaborative linkage grant

1998.-2000.: voditeljica projekta za mlade znanstvenike „Vektorske vakcine protiv pseudorabies virusa“ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH

Suradnica:

2025. suradnica na projektu unutar poziva „Dokazivanje inovativnog koncepta – Drugi poziv“, C3.2.R3-11.05 „ViroSENS: senzor za detekciju bilo kojeg virusa“

2023.-2027.: Marie Sklodowska-Curie Actions, Staff Exchanges (SE), Call: HORISON-MSCE-SE-2022: INVECTA, (voditeljica dr. sc. Dragomira Majhen)

2019.-2020.: suradnica na projektu ZAGREBAČKA BANKA D.D., Zagreb: “Udruživanjem temeljnih i kliničkih znanstvenih istraživanja do poboljšanja tretmana i povećane društvene osviještenosti o raku prostate" (voditeljica dr. sc. Ivana Samaržija)

2018.-2023.: suradnica na projetku COST Action 18133 “European Research Network on Signal Transduction” (ERNEST) (voditeljica dr. sc. Jana Selent)

2016.-2019.: suradnica na projektu COST Action 15214 „An integrative action for multidisciplinary studies on cellular structural networks (EuroCellNet) (voditelj prof. dr. sc. Pavel Hozak)

2016.-2017.: suradnica na projektu HAMAG BICRO POC6: VirusHunter – otkrivanje novih potencijalnih patogenih virusa (voditeljica dr. sc. Dragomira Majhen)

2015-2018 suradnica na projektu HrZZ UIP: Razumijevanje puta ulaska Adenovirusa tipa 26 u stanicu: način poboljšanja vektora za vakcinaciju (voditeljica dr. sc. Dragomira Majhen)

2013.-2016.: suradnica na FP7-REGPOT projektu „Enhancement of the Innovation Potential in SEE through new Molecular Solutions in Research and Development“ (voditelj dr. sc. Oliver Vugrek)

2012.-2013. suradnica na bilateralnom projektu „Spojevi sa platinom: Stanični odgovor i mehanizmi otpornosti“ Institut za toksikologiju, Sveučilište Heinrich Heine University Düsseldorf, Düsseldorf,  Njemačka (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

2008.-2009.: suradnica na bilateralnom projektu „Molekularni mehanizmi koji određuju staničnu osjetljivost na spojeve sa platinom”, Institut za toksikologiju, Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu, Mainz, Njemačka (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

2007.-2011.: suradnica na projektu „Stanični odgovor na citotoksične agense i razvoj otpornosti“, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

2003.-2005.: suradnica na kolaborativnom projektu „Biološki odgovor na oštećenja”, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

1990.-1995.: suradnica na projektu „Istraživanje otpornosti stanica na genotoksične agense“ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

2002.-2006.: suradnica na projektu „Stanični odgovor na fizikalne, kemijske i biološke nokse“, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

1996.-2002.: suradnica na projektu „Stanični odgovor na genotoksične agense“ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH (voditeljica dr. sc. Maja Osmak)

Nagrade i priznanja

Godišnja nagrada za najbolji znanstveni rad objavljen od strane zaposlenika Instituta Ruđer Bošković u 2023. godini: Lončarić M, Stojanović N, Rac-Justament A, Coopmans K, Majhen D, Humphries JD, Humphries MJ, Ambriović-Ristov A. Talin2 and KANK2 functionally interact to regulate microtubule dynamics, paclitaxel sensitivity and cell migration in the MDA-MB-435S melanoma cell line. Cellular and Molecular Biology Letters 2023 28(1):56.

Godišnja nagrada za najbolji znanstveni rad objavljen od strane zaposlenika Instituta Ruđer Bošković u 2021. godini: Tadijan A, Humphries JD, Samaržija I, Stojanović N, Zha J, Čuljak K, Tomić M, Paradžik M, Nestić D, Kang H, Humphries MJ, Ambriović-Ristov A The Tongue Squamous Carcinoma Cell Line Cal27 Primarily Employs Integrin α6β4-Containing Type II Hemidesmosomes for Adhesion Which Contribute to Anticancer Drug Sensitivity. Frontiers in Cell and Developmental Biology, 9:786758, 2021.

Godišnja nagrada za najbolji znanstveni rad objavljen od strane zaposlenika Instituta Ruđer Bošković u 2020. godini: Paradžik M., Humphries J.D., Stojanović N., Nestić D., Majhen D., Dekanić A., Samaržija I,. Sedda D., Weber I., Humphries M.J., Ambriović-Ristov A. KANK2 Links αVβ5 Focal Adhesions to Microtubules and Regulates Sensitivity to Microtubule Poisons and Cell Migration, Frontiers in Cell and Developmental Biology, 8:125, 2020.

Godišnja nagrada za najbolji znanstveni rad objavljen od strane zaposlenika Instituta Ruđer Bošković u 2018. godini: Stojanović N., Dekanić A., Paradžik M., Majhen D., Ferenčak K., Ruščić J., Bardak I., Supina C., Tomicic M.T., Christmann M., Osmak M., Ambriović-Ristov A. Differential effects of integrin αv knockdown and cilengitide on sensitisation of triple-negative breast cancer and melanoma cells to microtubule poisons, Molecular Pharmacology, 94(6):1334-1351, 2018.

Knjizi „Metode u molekularnoj biologiji“ (glavna i odgovorna urednica Andreja Ambriović Ristov) je dodijeljena nagrada Josip Juraj Strossmayer, za najbolju knjigu u području znanosti u Hrvatskoj u 2007. godini, 2008.

Nagrada ravnatelja Instituta Ruđer Bošković za doprinos Institutu i općem dobru, 2004.

Nastava

Nositeljica kolegija:

2002.-danas: nositeljica izbornog kolegija «Molekularne osnove genske terapije» doktorski studij biologije, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

2008.-2021.: nositeljica izbornog kolegija «Genska terapija», diplomski studij Molekularne biotehnologije, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

2003.-2013.: idejna osnivačica, glavna organizatorica i predavač nekoliko metoda u okviru obrazovnog projekta “Metodološki tečajevi u biologiji i medicini”, Institut Ruđer Bošković, Hrvatska

Sunositeljica kolegija:

2016.-danas: sunositeljica izbornog kolegija „Osnovne metode u molekularnoj biologiji i medicini“, Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij „Molekularne bioznanosti“, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, Hrvatska (sunositeljica dr. sc. Neda Slade)

2014.-danas: sunositeljica izbornog kolegiju „Molekularne osnove genetičkog inženjerstva“, doktorski studij iz veterinarskih znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska (sunositeljica dr. sc. Dušica Vujaklija)

Predavačica na kolegijima drugih nositelja:

2011.-danas: predavačica u okviru kolegija „Genska terapija-prijenos gena“ nositeljice Prof. Chantal Pichon, na drugoj godini diplomskog studija Bioindustrijskih tehnika, Sveučilište u Orleansu, Francuska i Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

2014.-danas: predavačica na obveznom kolegiju „Molekularne osnove genetičkog inženjerstva“, nositeljice dr. sc. Dušice Vujaklija, poslijediplomski specijalistički studij „Mikrobiologija i epizootiologija“, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Članstva u profesionalnim udrugama / društvima

Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju (preko društva i član Federation of European Biochemical Societies, FEBS)

Hrvatsko mikrobiološko društvo (preko društva i član Federation of European Microbiological Societies, FEMS)

Hrvatsko društvo za istraživanje raka (preko društva član European Association for Cancer Research, EACR)

Hrvatska udruga genetičkih inženjera

Hrvatsko genetičko društvo

Patent No. US 12,360,112 B2 Ambriovic-Ristov et al. Method for identification of viruses and diagnostic kit using the same, was granted on July 15, 2025 by the United States Patent and Trademark Office (USPTO).

Osobne inicijative:

Idejna sam začetnica i voditeljica obrazovnog projekta na Institutu Ruđer Bošković „Metodološki tečajevi u biologiji i medicini“ (2003.-2013.). U 10 godina održano je 35 tečajeva sa po 8 polaznika po tečaju. Tečajevi su se financirali isključivo iz kotizacija polaznika.

Glavna urednica knjige „Metode u molekularnoj biologiji“, i organizirator njenog izdavanja (izdavač je Institut Ruđer Bošković). Knjiga je odobrena kao udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, a do danas je prodano oko 950 od 1000 štampanih primjeraka.

Mentorstva obranjenih doktorskih disertacija, magistarskih radova i diplomskih radova:

Doktorske disertacije:

Marija Lončarić, „Proteini talini i KANK u fokalnim i retikularnim adhezijama posredovanim integrinom αVβ5 u stanicama melanoma MDA-MB-435S“, Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij „Molekularne bioznanosti“, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, 2024.

Tihana De Zan, „The Role of Proteins RhoD and KIF20B in Sensitivity of Tumor Cell Lines to Selected Anticancer Drugs“, Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij „Molekularne bioznanosti“, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, 2021. (komentori Prof. dr. sc. Toshimasa Ishizaki, Department of Pharmacology of Kyoto University, Kyoto, Japan i dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, Zavod za molekularnu biologiju, Institut Ruđer Bošković, Hrvatska)

Ana Dekanić, „Utjecaj utišavanja integrinskih podjedinica α u stanicama melanoma čovjeka na osjetljivost na protutumorske lijekove i pokretljivost“, Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij „Molekularne bioznanosti“, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, 2019.

Nikolina Stojanović, „Otpornost na protutumorske lijekove posredovana integrinom αvβ3 u stanicama karcinoma pločastog epitela jezika čovjeka“, Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij „Molekularne bioznanosti“, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, 2014.

Dragomira Majhen, „Povećanje djelotvornosti transdukcije adenovirusima: Promjena ekspresije prirodnih receptora i preusmjeravanje na nove receptore", Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.

Magistarski rad:

Dragomira Majhen, „Preusmjeravanje adenovirusa tip 5 na aminopeptidazu N“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

Diplomski radovi:

Natalija Vidović, „Sastav adhesoma i matrisoma staničnih linija melanoma čovjeka“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2026.

Marta Acman, „Uloga proteina KANK1 i KANK2 u osjetljivosti stanica melanoma RPMI-7951 na paklitaksel“, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021.

Marija Tomić, „Uloga proteina uključenih u adheziju u otpornosti stanica raka prostate DU145 na ionizirajuće zračenje“, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.

Isabela Pehar, „Uloga proteina uključenih u adheziju u otpornosti stanica raka prostate LNCaP na ionizirajuće zračenje“, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.

Zrinka Vitković, „Karakterizacija adhesoma u stanicama trostruko negativnog karcinoma dojke MDA-MB-231 nakon stabilnog utišavanja gena za integrin αv“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018.

Kristina Čuljak, Karakterizacija adhesoma u stanicama karcinoma pločastog epitela jezika Cal27 nakon de novo ekspresije integrina αvβ3, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018.

Christine Supina, Kombinirani utjecaj cilengitida i paklitaksela na stanične linije trostruko negativnog tumora dojke i melanoma, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018.

Nebojša Vujnović, „Kombinirani učinak inhibitora tirozin kinaza i protutumorskih lijekova u stanicama melanoma čovjeka“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017.

Delphine Sedda, „Utišavanje podjedinice integrina αV u stanicama MDA-MB-435 smanjuje osjetljivost na cisplatinu“, magistarski studij „Znanost o životu“, Magistarski rad u biokemiji, molekularnoj biologiji i biotehnologiji, Sveučilište u Orleansu, Francuska, 2016. (original na engleskom jeziku „Knockdown of the integrin subunit αV in MDA-MB-435 cells decreases sensitivity to cisplatin, Masters „Science of Life“, Masther thesis of biochemistry, molecular biology and biotechnology, University of Orleans, France, 2016).

Alen Kovačević, „Proteomska analiza promjena u stanicama tumora dojke čovjeka MDA-MB-435S nakon utišavanja integrina αv“ Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015.

Ivan Faraho, „Diferencijalna analiza proteoma staničnih linija karcinoma pločastih stanica jezika Cal27 i Cal27-2B1“ Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015.

Krešimir Ferenčak, „Utjecaj utišavanja integrina αv ili α4 na osjetljivost stanica tumora dojke na vinkristin i paklitaksel“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Kristijan Pažur, „Disulfidne veze u preusmjeravajućim motivima RGD ili NGR ugrađenim u adenovirus tipa 5“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Tvrtko Buger, „Otpornost na vinkristin prate promjene u ekspresiji integrina i djelotvornosti transdukcije adenovirusa“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Ana Dekanić, „Utjecaj utišavanja integrina αvβ3 i αvβ5 na osjetljivost stanica tumora na cisplatinu“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Irena Bardak, „Utjecaj utišavanja integrina αvβ3 i αvβ5 na vezanje, internalizaciju i transdukciju adenovirusnim vektorima“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.

Dunja Vukić, „Povećana ekspresija transgena unesenog adenovirusom tip 5 u stanicama karcinoma grkljana čovjeka otpornima na cisplatinu“, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010. 

Tea Špeljko, „Utjecaj ekspresije coxsackie-adenovirusnih receptora na ekspresiju integrina u stanicama rabdomiosarkoma čovjeka“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.

Nikolina Stojanović, „αvβ3 integrinom posredovana otpornost na citostatike ljudskih stanica karcinoma pločastog epitela jezika Cal27“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.

Tihana Jelušić, „Preusmjeravanje adenovirusa tipa 5 na integrin α4β1“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.

Gostujuća profesorica u stranim institucijama:

Akademska godina 2023./2024. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2022./2023. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2021./2022. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2020./2021. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2019./2020. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2018./2019. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2016./2017. gostujuća profesorica (1 mjesec): Molecular Biotechnology Center, University of Torino, Torino, Italija

Akademska godina 2013./2014. gostujuća profesorica (1 mjesec): Centre de Biophysique Moleculaire, CNRS-UPR 4301, Orléans, Sveučilište u Orleans-u, Francuska

Akademska godina 2010./2011. gostujuća profesorica (1 mjesec): Centre de Biophysique Moleculaire, CNRS-UPR 4301, Orléans, Sveučilište u Orleans-u, Francuska