01. prosinca 2010. - Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dvorana A1, Horvatovac 102a) u organizaciji Zavoda za organsku kemiju Kemijskog odsjeka održan je komemorativni sastanak o životu i djelu akademika Dionisa Emerika SUNKA koji je preminuo 16. srpnja ove godine. O njegovom znanstvenom i edukativnom radu govorili su njemu bliski suradnici prof. Z. Mihalić, prof. H. Vančik i prof. S. Tomić-Pisarović s PMF-a i dr. sc. M. Eckert-Maksić zaslužna znanstvenica IRB-a.

Akademik D. E. Sunko, profesor emeritus Prirodoslovno matematičkog fakulteta bio je i znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković. Tijekom dugogodišnjeg radnog staža na Institutu (od 1959. do 1971. godine) bio je pročelnik Odjela biokemijske tehnologije i zajedno s prof. Borčićem suosnivač i prvi voditelj Laboratorija za fizikalno-organsku kemiju u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju. Istraživanja reakcijskih mehanizama organskih reakcija putem mjerenja primarnih i sekundarnih kinetičkih izotopnih efekata provedena u Laboratoriju postala su dio temelja fizikalno organske kemije.

Iznoseći kratak životopis, prof. Mihalić je istaknuo da prof. Sunko kao student prisustvuje Prelogovim predavanjima iz kojih se razvija njegova usmjerenost prema organskoj kemiji. Zbog toga prvih njegovih desetak radova objavljeno u području sintetske organske kemije. Prof. Vančik je naglasio da je sam prof. Sunko takvu kemiju nazvao “flaširanom kemijom”. I zaista je organska kemija u Zagrebu do pojave prof. Sunka bila takva: flašice punjene reaktantima su se praznile, flašice s produktima su se punile. Međutim Sunkova sklonost promjenama paradigmi nagnala ga je da u kemiji radi pomak od strukture molekule prema dinamici kemijske reakcije i pri tome se usredotočuje ne na samu strukturu već na promjenu strukture. Pogled usmjerava prema međuproduktima, mehanizmima, konceptima reaktivnosti i njihovoj egzaktnoj kvantizaciji. U tome smislu kao primjer može se istaknuti i prvi Sunkov rad napravljen na IRB-a proistekao iz suradnje s prof. Borčićem koji je publiciran u Chemistry and Industry 1960. godine. Dr. sc. M. Eckert-Masksić je napomenula da iako su se zaključci o neklasičnim ionima iz tog rada kasnije pokazali pogrešnim, potaknuli su nova istraživanja u tom području i diskusiju o karbokationskim intermedijerima koja je trajala više od 20 godina. U LFOK-u uvodi nove tehnike izotopnog obilježavanja organskih spojeva s deuterijem i tricijem i radi na opsežnim istraživanjima izotopnih kinetičkih efekata. Pri tome surađuje s vodećim svjetskim znanstvenicima. Vrlo rano prepoznaje veliki potencijal kvantne kemije te u istraživanja uvodi i teorijski pristup. Na PMF-u mijenja pristup nastavi. Daje veći značaj individualnom i kontinuiranom praćenju studenata, uvodi nove sadržaje, aktualizira predavanja i reorganizira kolegije, potiče nove istraživačke smjerove i nadasve širi stimulativnu atmosferu i potiče studente i suradnike.

“Strog, ali pravedan - britkog uma - međunarodno cijenjen i priznat” samo su neki od epiteta koje ističu svi predavači na skupu, a zaslužio ih je predanim i kontinuiranim radom u akademskoj zajednici do onoga trenutka kada ga je u tome spriječila teška bolest. Tako pročelnica Kemijskog odsjeka prof. S. Tomić-Pisarović sa žaljenjem ističe da bi prof. Sunko sigurno bio najsretniji da je i zadnji dan svoga života mogao provesti na fakultetu među suradnicima diskutirajući o njemu najomiljenijim izotopnim efektima.