Prijeđite na glavni sadržaj

Do EU sredstva jedino kroz suradnju industrije i znanosti

7.5.2014.

''Sustav je spor, ali potencijal postoji. Ruđer 'kuca na vrata' firmi i pita kako vam možemo pomoći? Pogrešno je shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Ako IRB zaradi i to uloži u inovacije, to se vraća i kroz gospodarstvo. Promjena mentaliteta i prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta ključni su u procesu suradnje industrije i znanosti. Znanstvenici se ne smiju bojati privatnika, a poduzetnici moraju prestati percipirati znanost kao nešto neupotrebljivo. Nema dobre znanosti bez znatiželje i dobre države bez profita. Bez kvalitetne fundamentalne znanosti nema ni inovacija ni tehnologija. Bitan je balans.'' - samo su neki od glavnih zaključaka s panel diskusije 'Treba li hrvatskom gospodarstvu znanost?' održane danas u sklopu jednodnevne konferencije 'Znanost susreće gospodarstvo' u organizaciji Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Do EU sredstva jedino kroz suradnju industrije i znanosti
A
A
A

Danas održana mini-konferencija u KRAŠ Auditorijumu na zagrebačkim Ravnicama okupila je više od 250 sudionika - predstavnika resornih ministarstava, vodeće stručnjake znanstveno-gospodarskog sektora, čelnike domaćih i regionalnih kompanija, te predstavnike malih i srednjih poduzetnika.

Dobrodošlicu svim sudionicima poželio je ravnatelj Instituta, Tome Antičić, istaknuvši kako je bliska suradnja znanosti i gospodarstva "prirodno" stanje koje jamči prosperitet. Primjer za to su uspješne zapadne zemlje u kojima je znanost jako povezana s gospodarstvom i to čini okosnicu ekonomskog uspjeha zapada.

''Na žalost, u Hrvatskoj takva suradnja ne postoji, osim u iznimnim slučajevima. Dok se to ne promjeni, hrvatsko gospodarstvo nema osnove da se oporavi. Upravo radi te činjenice, Vlada RH je pokrenula niz inicijativa i strategija kako bi poboljšala suradnju znanosti i gospodarstva, među kojima su ogromne mogućnosti kroz strukturne projekte, formiranje klastera konkurentnosti u poljima gdje je Hrvatska kompetitivna i ima realne mogućnosti dobiti veću tržišnu ulogu u Hrvatskoj i u EU,” smatra Antičić i dodaje kako je IRB već poduzeo brojne konkretne korake u tom smjeru.

IRB ključan partner industriji

Jedan od primjera je svakako Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb. Riječ je o inovacijskom projektu IRB-a čiji je inicijator Savjet za gospodarstvo IRB-a, kojeg predvodi dr. sc. Rozelindra Čoz-Rakovac. Cilj je projekta odgovoriti na izazove u svim sektorima kroz osnivanje stručno istraživačke multidisciplinarne platforme, unapređenje industrijske konkurentnosti i inovacija kroz objedinjavanje resursa i stručnih znanja, poticanjem suradnju među poslovnih subjekta, državnih tijela, istraživačkih institucija i sveučilišta.

Nema dobre znanosti bez znatiželje i dobre države bez profita. Ne postoji dobra znanost iza koje ne stoji država.

Pored toga, istaknuo je Antičić, iznimno velika prilika da se poboljša suradnja gospodarstva i znanosti nudi se i kroz EU fondove. IRB je već dokazao svoju kompetenciju na EU projektima kroz 30 ugovorenih FP7 projekta ukupne vrijednosti oko 11 milijuna eura, što ga čini vodećim po povlačenju EU sredstava u RH. IRB je svjestan važnosti ovih fondova i aktivan je na četiri projekta koja su ušla u prioritetne liste RH.

„Na tri takva projekta smo partneri, a IRB-ov stožerni projekt je 'Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu', to jest O-ZIP. Upravo će ovaj projekt biti od velikog značaja za industriju jer se uz nadogradnju i unapređenje infrastrukture sav istraživačko inovativni potencijal i sofisticirana znanstvena oprema biti na raspolaganju široj znanstveno-akademskoj zajednici i industriji.'' zaključuje Antičić.

Do EU sredstva jedino kroz suradnju industrije i znanosti

Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika izjavio je danas kako društveni napredak bez ulaganja u znanost i istraživanje nije moguć, te kako u svim uspješnim društvima i ozbiljnim državama postoji svijest o velikoj moći znanosti.

“Vlada RH prepoznaje tu vrijednost i unatoč izazovima nastavit će raditi u njenu korist i na njenu daljnju integraciju u europski i svjetski znanstveni istraživački prostor,” rekao je Zelenika na današnjoj konferenciji “Znanost susreće gospodarstvo” i objasnio kako hrvatska znanost treba jasno definirane kriterije vrednovanja i prema tome raspodjelu sredstava najvrsnijim znanstvenicima te zapošljavanje doktora znanosti i u gospodarstvu.

Kroz Obzor 2020 na raspolaganju je 79 milijardi eura, na nama je da ta sredstva iskoristimo, a to je moguće jednino kroz suradnju industrije i znanosti.'' Zaključuje Zelenika.

Treba stvoriti institucionalni okvir za investicije

U uvodnom dijelu sudionici su imali prilike poslušati pregled strategija i programa financiranja na nivou Europske unije (Horizon 2020, strukturni investicijski fondovi) te na nivou RH (istraživanje i razvoj na regionalnoj razini). U svom izlaganju Matija Derk iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU naglasio je kako EU sredstva, iako izdašna, nisu ni blizu dovoljna da pokriju sve razvojne potrebe RH, dok Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva smatra da je ključni problem hrvatske industrije u čestim promjenama. ''Treba stvoriti institucionalni okvir za investicije'' naglasio je Radoš.

Goran Basarac (MINGO) smatra da je za postojeću situaciju odgovorna dugogodišnja kriva politika ulaganja u nekretnine, umjesto u istraživanje i razvoj.

Pogrešno je shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Ako IRB zaradi i to uloži u inovacije, to se vraća i kroz gospodarstvo.

Hrvoje Meštić (BICRO) predstavio je projekte i programe BICRO-a te posebno istaknuo Program IRCRO koji potiče SME na suradnju sa znanstveno-istraživačkim institucijama u pokretanju vlastitih R&D aktivnosti.

Darko Liović (HAMAG INVEST) nadovezao se na izlaganje i zaključio kako će se nedavnim spajanjem HAMAG INVEST-a i BICRO-a omogućiti lakša realizacija inovativnih projekata

Pored izlaganja posebno su zanimljiva i korisna bila predstavljanja uspješnih priča dati konkretnih projekata. Uvod u ovaj dio programa dala je Maja Hranilović, direktorica Ecorys Hrvatske, a uspješne projekte sudionicima su predstavili Institut Ruđer Bošković, Tekstilno-tehnološki fakultet, Udruga inovatora Hrvatske, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla i Končar.

Ulaganja u inovacije vraćaju se višestruko

Događaj je upotpunila panel diskusija na temu: 'Treba li hrvatskom gospodstvu znanost?'. U diskusiji su sudjelovali dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, Tomislav Radoš, (MINGO), Ivan Mišetić, Atlantic grupa, Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Teo Rakočević, Jadran Galenski Laboratorij, Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla te Stjepan Car, KONČAR – Institut za elektrotehniku, panel diskusiju svojim pitanjima začinio je moderator uspješni poduzetnik i komunikator godine Saša Cvetojević.

Sustav je spor, ali potencijal postoji. Ruđer 'kuca na vrata' firmi i pita kako vam možemo pomoći? Pogrešno je shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Ako IRB zaradi i to uloži u inovacije, to se vraća i kroz gospodarstvo. – zaključio je Antičić, a prof. Ignac Lovrek (FER) nadovezao se istaknuvši: ''Nema dobre znanosti bez znatiželje i dobre države bez profita. Ne postoji dobra znanost iza koje ne stoji država.''

Svi sudionici složni su da su promjena mentaliteta i prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta ključni u procesu suradnje industrije i znanosti. Znanstvenici se ne smiju bojati privatnika, a poduzetnici moraju prestati percipirati znanost kao nešto neupotrebljivo. Bez kvalitetne fundamentalne znanosti nema ni inovacija ni tehnologija. Bitan je balans. - neke su od ključnih poruka koje su proizašle iz ove diskusije.

Konferenciju je organizirao Institut Ruđer Bošković uz potporu Ministarstva gospodarstva (MINGO), Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH (MZOS), Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST).

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.