Prijeđite na glavni sadržaj

Guano šišmiša je uzrok povišenih koncentracija žive i kadmija u anhialinim jamama Nacionalnog parka Mljet

24.11.2014.

Znanstvenici IRB-a Vlado Cuculić, Neven Cukrov, Željko Kwokal  i Marina Mlakar iz Laboratorija za fizičku kemiju tragova Zavoda za istraživanje mora i okoliša godinama istražuju priobalne jame i pećine koje spadaju u vrlo važne i osjetljive okoliše, a dobiveni rezultati koje su nedavno predstavili u međunarodnom časopisu 'Estuarine, Coastal and Shelf Science' jedinstveni su u svjetskoj literaturi.

Guano šišmiša je uzrok povišenih koncentracija žive i kadmija u anhialinim jamama Nacionalnog parka Mljet

Naime, u radu objavljenom u ovom časopisu, čije će se tiskano izdanje pojaviti u prosincu ove godine, Željko Kwokal, Neven Cukrov i Vlado Cuculić objavili su nalaze koji ukazuju na neočekivano povišene koncentracije žive, a u radu objavljenom 2011 i prisutnosti drugih ekotoksičnih metala u povišenim koncentracijama (a pogotovo kadmija) u Bjejajki i Lengi, špiljama Nacionalnog parka Mljet.

Bjejajka i Lenga su dvije od pet jama koje su ovi istraživači proučili tijekom sedam godina, uz pomoć speleoronioca Hrvatskog biospeleološkog društva Branka i Vedrana Jalžića.Ove špilje i jame poznate su još pod nazivom 'anhialine jame', simbol su netaknute prirode koje su nekada služile lokalnom stanovništvu kao izvori pitke vode, a danas imaju višestruku okolišnu i znanstvenu težinu, zbog čega njihova istraživanja imaju nemalu važnost.

Anhialini objekti (špilje, jame) najčešće se nalaze na morskim obalnim područjima umjerenog pojasa. Pojam „anhialin“ (grčki 'blizu mora') označava tip staništa u kojem je stratificirano vodno tijelo podzemno povezano sa okolnim morem (slatka i/ili bočata voda leži na sloju morske vode). U međuvremenu, anhialini objekti stekli su status vrlo važnog vodenog okoliša na svjetskoj razini radi svojih specifičnih značajki: stratificirano vodeno tijelo sa izraženom haloklinom, povezanost sa otvorenim morem (obično kroz karbonatne stijene u kršu), ograničena izloženost vanjskim klimatskim utjecajima, izostanak sunčevog svjetla, a time i fotosinteze (prisutna kemosinteza), nedostatak otopljenog kisika u vodi (hipoksija, anoksija) i ograničena izmjena vode.

U Republici Hrvatskoj anhialini objekti prepoznati su kao jedinstveni tip staništa i prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (N.N. 7/2006) kategorizirani su oznakom H.1.4. Navedenim Pravilnikom zahtijeva se provođenje mjera njihova očuvanja, jer se radi o ugroženom i rijetkom stanišnom tipu u kraškom području.

''Naime, anhialine jame su se pokazale kao prirodni laboratorij za istraživanje uvjeta koji su prisutni i na velikim morskim dubinama. Istraživali smo prostornu i vremensku raspodjelu ekotoksičnih metala žive (Hg), kadmija (Cd), olova (Pb), bakra (Cu) i cinka (Zn) u anhialinim jamama u uvali Bjejajka i kod rta Lenga u akvatoriju Nacionalnog parka 'Mljet'. Izmjerili smo neočekivano povišene do izrazito visoke koncentracija pojedinih ekotoksičnih metala, žive i kadmija. Međutim, važno je napomenuti da se radi izuzetnom prirodnom fenomenu i prirodno povišenim koncentracijama, za koje nije odgovoran čovjek.'' – istaknuo je dr. sc. Vlado Cuculić.

Znanstvenici IRB-a su tijekom i nakon kišnih razdoblja uzorkovanja u siječnju 2009. i 2010. godine, u vodi Bjejajke pronašli do 3,7 mikrograma žive po litri vode). Istodobno, u talozima na dnu jame koncentracije žive dosezale su čak 3,3 miligrama po kilogramu, što je i do deset puta više od prosječnih vrijednosti nezagađenog taloga na dnu Jadranskog mora.

Pored toga, u Bjejajci su nađene i značajno povišene koncentracije kadmija (do 0,3 mikrograma po litri vode), što je gotovo dva reda veličine više nego u obližnjoj površinskoj morskoj vodi, s kojom je stratificirani vodeni stupac u špiljama povezan podzemnim kanalima. Razina žive i kadmija u jami Lenga bila je nekoliko desetaka puta do nekoliko redova veličina manja od one u Bjejajki.

Međutim, po dolasku u laboratorij, stručnjaci su utvrdili da je glavni izvor kadmija i žive u jami Bjejajka zapravo izmet šišmiša, tzv. guano, kojeg u Lengi nisu pronašli. Većina ranijih izvješća u literaturi guano je opisivala kao izvor otopljenog organskog ugljika, koji je važan za prehranu podzemne faunu. Također, spominjalo je i bogatsvo guana dušikom i fosforom. Postojalo je samo nekoliko istraživanja koja su se prije ovoga rada stručnjaka s IRB bavila metalima u guanu šišmiša, ali nije bilo članaka koji su govorili o guanu kao izvoru metala u anhialinim i drugim "stratificiranim vodenim okolišima", napominju autori.

Uzrok svemu su šišmiši vrste mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros). Naime, stručnjaci su utvrdili da je Bjejajka omiljeno sezonsko boravište malog potkovnjaka. Velike količine žive i kadmija, koje bitno utječu na biogeokemijsku sliku malog podzemnog mljetskog "oceana", (ne)djelo su tih malih sisavaca. Dakle, riječ je o potpuno prirodnom fenomenu koji je pod kontrolom, napominju stručnjaci.

Pored ovih špilja u uvali Bjejajka i kod rta Lenga u akvatoriju Nacionalnog parka 'Mljet' ruđerovci su istražili još i Urinjsku špilju na Kostreni, Jamu pod Orljakom u estuariju rijeke Krke i Živu vodu na otoku Hvaru. Usput, zanimljivo je napomenuti da se istraživanja najslavnije hrvatske anhialine špilje, Šipun u Cavtatu, spominju 1584., što se smatra jednim od najstarijih znanstvenih istraživanja podzemnih ekosustava na Mediteranu, izvorištu svjetske znanosti i kulture.
Dobiveni rezultati pokazali su da se u nekim špiljama toksični metali nakupljaju u vrlo visokim koncentracijama bez izravnog ljudskog utjecaja, dok u drugima gdje postoji utjecaj čovjeka te koncentracije ostaju prirodno niske.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.